Svetska banka – Povećanje nezaposlenosti na Kosovu, Haradinaj se ne slaže, opozicija krivi vladu

gazeta express
Foto: Gazeta Express

Kosovo i dalje beleži privredni rast ali bez stvaranja radnih mesta. Oporavak u zapošljavanju u drugoj polovini prethodne godine nije uspeo da nadomesti gubitke radnih mesta u prvoj polovini i pored jakog privrednog rasta, rekao je Marko Mantovaneli (Marco Mantovanelli), direktor kancelarije Svetske banke u Prištini na jučerašnjoj konferenciji na kojoj je predstavljen najnoviji izveštaj Svetske banke za Zapadni Balkan. Kosovski premijer Ramuš Haradinaj poručuje da „te brojke ne stoje“, dok opozicija krivi vladu za gubitak radnih mesta. 

Otvaranje novih radnih mesta, uz privredni rast, kako u regionu, a posebno na Kosovu, je neophodno rešiti u najskorijem periodu, navodi se u ovom izveštaju.

Sa druge strane, priznaje da je zatvaranjem kazina pogođen veliki broj građana koji su ostali bez posla. Poručio je da bi trebalo da se stvori namenski program posvećen njima, prenosi Koha.

Kosovski premijer, Ramuš Haradinaj ne slaže se sa ovim. Na konferenciji za novinare, nakon sastanka kosovske vlade, Haradinaj je rekao da situacija nije baš onakva kakva bi trebalo da bude, ali da postoji poboljšanje.

„Ove brojke ne stoje. Kako vi prihvatate to je drugo“, kaže Haradinaj. „Nema gubitaka radnih mesta. Ima porasta. Nije zadovoljavajući porast, ali ima povećanja radnih mesta“.

Kosovska opozicija, sa druge strane, optužila je danas Vladu Kosova da je kriva za gubitak od oko 17.000 radnih mesta, kako je saopšteno u novom izveštaju Svetske Banke, prenosi Zeri.

Poslanik Samoopredeljenja i član Komisije za ekonomski razvoj, Ljiburn Aljiu, naglasio je da je izveštaj Svetske banke pokazatelj vladavine sa degradirajućom tendencijom.

„Ovo je pokazatelj da je Kosovu potrebna duboka promena i da je poslednji trenutak da se nešto desi. Moramo imati vladu koja radi za građane i za razvoj zemlje“, poručio je, prenosi Zeri.

Predsednik LDK, Isa Mustafa, naglašava da je dobra vest da Kosovo nastavlja sa vodećim ekonomskim rastom u regionu, ali i optužuje vladu za gubitak posla.

„Na Kosovu poslednje dve godine stopa nezaposlenosti raste, dok se strane direktne investicije smanjuju. Dok su kosovske institucije preokupirane populističkom politikom u stilu ‘ko je najjači’, ‘ko kome’, ko gradi više autoputeva u blizini sela i regiona i raspiše više tendera, nema ozbiljnog pristupa i interesovanja za vitalne probleme mladih“, preneo je Zeri.

Kosovska vlada: Po kojoj metodologiji je Svetska banka došla do tih podataka?

Kosovska vlada se danas oglasila i saopštenjem, takođe demantujući navode Svetske banke da je u 2018. izgubljeno 17.000 radnih mesta. Tvrde da podaci Kosovske agencije za statistiku, kao i izveštaj o finansijskim izdacima za 2018 dokazuju suprotno – u 2018. broj nezaposlenih umanjen je za 11.911 lica, što je smanjenje od 1%.

U saopštenju vlade se izražava i iznenađenje postupkom lidera LDK, Ise Mustafe, koji „je kao ekonomista i univerzitetski profesor i akademik, spreman da koristi takve informacije bez prethodne profesionalne i kritičke analize podataka“.

Iz kosovske vlade dodaju i da Svetska banka nije obelodanila koje kriterijume i metodologiju su koristili za prikupljanje tih podataka i zatražili su da vladi hitno budu dostavljene precizne informacije o izvoru i metodologiji prema kojoj su prikupljeni ti podaci.

Nemoguće za Svetsku banku da finansira izgradnju termoelektrane „Kosova е Rе“

Direktor kancelarije Svetske banke u Prištini Marko Mantovaneli tokom predstavljanja ovog izveštaja govorio je i o projektu izgradnje nove termoelektrane „Kosova е Rе“ (Novo Kosovo) navodeći da je za Svetsku banku postalo nemoguće da finansira projekat koji se zasniva na uglju.

Svetska banka ima za cilj da podrži projekte zasnovane na obnovljivoj energiji, naglasio je, prenosi prištinska Koha.

Dogovor između kosovske vlade, ove svetske organizacije i američke kompanije Contour Global „koji bi otvorio put ka ugovoru o izgradnji fabrike Novo Kosovo, kako je saopštilo kosovsko Ministarstvo ekonomskog razvoja, postignut je još 2015. godine.

Svetska banka je u odgovoru za BIRN još 2016. poručila da će da podrži projekat tek nakon što sve relevantne ekološke, društvene i tehničke analize budu sprovedene i nakon konsultacija sa javnošću i drugim akcionarima.

Međutim, početkom septembra 2018, kako su preneli kosovski mediji, saopštila je da povlači finansijsku podršku za izgradnju ove elektrane, što je juče i potvrdio direktor kancelarije Svetske banke u Prištini.



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.