Izvor: Balkan plus/RSE (tekst je izvorno preuzet i nije lektorisan)
Inicijativa Demokratske partije Kosova (PDK) da Kosovo pred Međunarodnim sudom pravde pokrene tužbu protiv Srbije za genocid je neozbiljna, zakasnela, i s malim šansama da uspije, smatraju stručnjaci za ljudska prava.
Po planu PDK, Skupština Kosova bi najprije trebala da usvoji rezoluciju kojom se osuđuju zločini Srbije na Kosovu, a potom da se Srbija tuži za genocid.
Lider ove partije Hashim Thaçi kazao je da će tužba, bilo da li je ona zakasnela ili ne, biti pokrenuta, zato što je "Srbija počinila genocid na Kosovu, i zato što je nasilje i etničko čišćenje direktno dirigovano iz srpske države".
Tužbu za genocid Hashim Thaçi je najavio i na nedavnoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a.
"Proteklih godina radili smo na dokumentovanju zločina i žrtava rata na Kosovu. Veoma brzo Kosovari će pred Međunarodnim sudom zatražiti pravdu za pokušaj genocida na Kosovu od strane Srbije", kazao je on.
PDK se nada da će sve partije u Skupštini podržati jednu takvu rezoluciju.
Izvršni direktor Savijeta za ljudska prava Behgjet Shala smatra da je to trebalo da se uradi prije najmanje 10 godina, a da sve ovo sada više predstavlja političku retoriku.
"Nakon 16 godina od rata, sada kada su u toku razgovori o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, veoma je problematično da se pokrene tužba, naročito zato što pravosuđe u Hagu nije ni zločine u Srebrenici kvalifikovalo kao genocid", kazao je on.
On dodaje da nijedna uticajna država u Evropi ne bi željela da okrivi Srbiju za genocid, jer bi u tom slučaju ona bankrotirala kompezirajući sve žrtve. Shala očekuje da se najavljena tužba Kosova postepeno relativizuje u političkim razgovorima Prištine i Beograda koji su u toku u Briselu. Čak i da postoji ozbiljna inicijativa, dodaje on, Kosovo nije uspijelo da prikupi činjenice i argumente da dokaže i dokumentuje genocid.
"Što više vrijeme prolazi, to je teže da se dokažu zločini koji su se desili na Kosovu, a pogotovo zato što nema tačnog pregleda načinjene materijalne štete, osim toga što se znaju samo ljudske žrtve", istakao je on.
U vezi ove tužbe, izvršni direktor Fonda za humanitarno pravo Kosova Bekim Blakaj kaže da kosovske institucije nisu radile na pripremi tužbe, tako da je trenutna inicijativa više za unutrašnjopolitičku upotrebu. On je za primjer uzeo i države bivše Jugoslavije koje su pokušale da dobiju jednu takvu tužbu, ali to je na kraju završeno bez uspjeha.
"Uzmimo primjer Hrvatske i Srbije, država koje su tužile jedna drugu za genocid. Ranije je i Bosna i Hercegovina podigla tužbu protiv Srbije i sve te tužbe su prošle neuspješno. Sve su odbačene, odnosno povučene. Ovo govori da je teško da se pred sudom dokaže genocid", ističe on.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.
