Izvor: Info-ks (tekst je izvorno preuzet i nije lektorisan)
Dokumenti potpisani u Briselu između Prištine i Beograda možda će odškrinuti vrata Srbije na Evropskoj uniji, ali će, izvesno, zadati nove glavobolje Beogradu, a moguće i nove uslove iz Evropske unije. Albanci sa juga Srbije Beogradu su već uputili poruke – što dobiju Srbi na Kosovu kroz ZSO, to hoće i oni.
Da li je paraf na Zajednicu srpskih opština za Srbe na Kosovu trasiranje puta ka stvaranju neke zajednice albanskih opština na jugu Srbije?
Lideri Albanca sa juga Srbije, Jonuz Musliu i Ragmi Mustafa u razgovoru za Sputnjik na sve ovo imaju samo jedan odgovor reciprocitet.
Musliu podsjeća na referendum Albanca sa juga Srbije iz 1992. godine, i takozvani "kosovski sporazum" sa Prištinom iz 2003, ali i platformu iz 2005. godine koju su usvojile tri opštine sa juga – Bujanovac, Preševo i Medveđa.
– Imali smo sastanak, imaćemo u dogledno vrijeme i sjednicu, a Priština i Tirana će nam pomoći u vezi sa uspostavljanjem reciprociteta. Uostalom, Evropa mora jednako da postupi – da Albanci iz Preševske doline dobiju ista prava kao i Srbi na Kosovu – kaže Musliu "diplomatski“ izbegavši da odgovori da li je to put ka traženju autonomije za Albance na jugu Srbije.
Već viđeno
Gledano spolja, ovo ozbiljno podsjeća na već viđen scenario secesije Kosova. Da li jug Srbije samo ide već utabanim stazama Prištine? Svi signali su tu.
I Priština se pozvala na referendum koji Beograd nije priznao, i oni su tražili prvo široku autonomiju, pa republiku, da bi stigli do samoproglašene, ali i od sto i nešto zemalja priznate nezavisnosti…
Musliu kaže da se neće ni pedalj odstupiti. Iste nadležnosti koje Srbi na Kosovu dobiju kroz ZSO, od školstva, preko sudstva do policije, tražiće i Albanci sa juga.
– Putarina, sudstvo, sve. Ako Srbi traže autonomiju na Kosovu, zašto ne bismo i mi? – pita on, potvrdno odgovarajući na pitanje da li je zajednica albanskih opština, uslov juga, i za Beograd i za Zapad.
Musliu, koji je trenutno na poziciji predsjednika Albanskog nacionalnog veća, a nekada se nalazio na mjestu komandanta Oslobodilačke vojske Bujanovca, Preševa i Medveđe, koja je bila dio OVK, nije isključio mogućnost da, ako im se ne izađe u susret, Albanci posegnu i za nekim i drugim mjerama.
– Vidjećemo, daćemo prvo prednost diplomatiji, a posle, videćemo – kaže on.
Isti tretman kao Srbi na Kosovu
Drugi sagovornik Sputnjika, Ragmi Mustafa, koji je na čelu opštine Bujanovac i koji je predsjednik Demokratske partije Albanaca u Preševskoj dolini, kaže da to što Albanci sa juga traže nije nešto novo i podsjeća da su Albanci sa juga još od početka briselskih razgovora tražili da imaju isti tretman, kao i Srbi na sjeveru Kosova.
– Sada kad su postigli sporazum o ZSO, trebalo bi da se tim istim sporazumom obuhvati i zajednica Albanaca iz Preševske doline – kaže on.
Mustafa kaže da su u toku razgovori sa svim liderima Albanaca sa juga i da očekuje zajedničku sjednicu na kojoj bi se o tome razgovaralo.
Mustafa podsjeća na izjavu Edija Rame, premijera Albanije, tokom posjete Beogradu i Preševu da će ista prava imati i Albanci na jugu Srbije, kao i Srbi na Kosovu, i kako kaže, ta izjava nije povučena.
– Ako su zainteresovani i premijeri Kosova i Albanije, ne postoji razlog da za njega ne bude zainteresovan i premijer Srbije. Unapređenje naših prava je samo pokazatelj većeg stepena demokratije i bliži korak Srbije ka Evropskoj uniji – objašnjava on.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.
