Rute: PR da bude predvidljivija, da se suzdrži od jednostranih poteza, Vučić da uspostavi odgovornost za događaje iz 2023. na Severu

Umereno optimističan, s obzirom na napetosti u regionu – glavni je utisak generalnog sekretara NATO-a, Marka Rutea, nakon posete BiH i Kosovu. U ekskluzivnom intervjuu za KoSSev kaže da je KFOR povećao broj trupa, kako bi se dodatno starao o svima na Kosovu a to uključuje i Srbe. Ponavlja da KBS ne može na Sever bez dozvole ove misije NATO-a, a da je važno da Kosovska policija KFOR obavesti o svojim akcijama na Severu. Zatražio je od Prištine da bude predvidljiva i da ne povlači jednostrane poteze, a od Beograda da uspostavi odgovornost za događaje iz 2023. godine na Severu. Ubeđen je da predsednik Srbije to želi i nema nikakve sumnje da će raditi na tome.

Kada je u pitanju diverzija na kanalu Ibar-Lepenac, Rute poručuje da je važno da lideri ne upiru uzajamno prst u onog drugog i da se utvrde činjenice, a one još uvek nisu utvrđene. Sa druge strane, priznaje da voli da radi sa Vučićem, Kurtijem, Osmani i predsedništvom BiH.

Govoreći o situaciji u Ukrajini, Rute se nada miru, kako bi se prestalo sa ubijanjem na obe strane. Tvrdi da je samo Donald Tramp mogao da tamo pokrene stvari sa mrtve tačke.

SAD su jasno postavile svoje dve crvene linije u vezi sa Ukrajinom – ne žele da njihove trupe budu u Ukrajini, ali i da ova zemlja postane članica NATO-a, kazao je Rute.

Generalni sekretar NATO-a boravio je danas na Kosovu u sklopu šire posete regionu. Sastao se sa kosovskom predsednicom, premijerom, ali predstavnicima međunarodnih misija uključujući i sa čelnicima KFOR-a.

FOTO: KoSSev

Koji je vaš glavni utisak o Kosovu? I koji je bio Vaš glavni savet, pre svega, g. Kurtiju?

Pa, moram da kažem da je moj ukupni utisak oprezno optimističan, u smislu da vidimo da postoje napetosti u regionu. Posebno, naravno, u vezi sa onim što se trenutno dešava u Bosni i Hercegovini. Nastavlja se sa napetošću između Kosova i Srbije. Ali, istovremeno, mislim da postoji ogromna prilika sa novim evropskim vođstvom, ponovo uspostavljenim liderstvom u EU, sada i u NATO-u – sa novim generalnim sekretarom, novim zamenikom generalnog sekretara. Ali i mnogi ljudi ovde u regionu, uključujući i u Srbiji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, zaista žele da dovedu ovaj region do dobrosusedskih odnosa i da zaista iskoriste potencijal Zapadnog Balkana, umesto da nastavljamo sa svim problemima koje smo imali u prošlosti.

Danas, govoreći o dijalogu između Beograda i Prištine, spomenuli ste da obe strane moraju da prave određene kompromise. Da li imate nešto konkretno na umu?

Problem je u tome što možda imam nešto na umu, ali ne bi funkcionisalo ukoliko bih o tome govorio potpuno otvoreno. Ali zaista želim da naglasim, pre svega, kada je u pitanju KFOR, jer je NATO potpuno posvećen KFOR-u, kao stubu, ne samo na Kosovu, već u celom regionu. Takođe, želimo da budemo nepristrasni.

Kada šaljem poruke tročlanom predsedništvu u Bosni i Hercegovini, ili danas ovde u Prištini, ili kada sam prošle nedelje telefonom razgovarao sa Aleksandrom Vučićem, predsednikom Srbije, koji će me posetiti ovog meseca u Briselu, pokušavam da budem pravičan. Znam da će i moje kolege u EU pokušati da budu nepristrasne, jer imamo samo jedan interes, a to je da, kada su napetosti u porastu, spustimo ih i da budemo u mogućnosti da iskoristimo potencijal.

Kada ste govorili o prilikama, da li te prilike vidite i u okviru nove administracije SAD, pre svega za region, ali i u kontekstu onoga što se dešava u Ukrajini?

Optimističan sam u vezi sa predsedavanjem Trampa. Ono što je učinio sa Ukrajinom je zaista važno. Pokrenuo je stvari sa mrtve tačke. Sjedinjene Države sada razgovaraju sa Rusima. I dok mi sada ovde razgovaramo, sa Ukrajincima u Saudijskoj Arabiji, svi želimo da se ovaj rat završi – svi mi. Strašno je. Toliko ljudi gubi živote. I činjenica da je predsednik Tramp mogao da pokrene sa mrtve tačke i da je bio jedini koji je mogao to da učini, i da natera Ruse da pregovaraju za stolom, nadajmo se tajnom miru – je važno.

Nemam nikakve sumnje da Amerikanci žele da igraju vrlo pozitivnu ulogu. Ovde u regionu oni igraju pozitivnu ulogu, oni su deo KFOR-a, uključeni u sve. Ali sam apsolutno siguran da predsednik Tramp želi isto. Očigledno su sada jako fokusirani na Ukrajinu, i to s pravom.

Koliko je ostvariv dogovor o Ukrajini u ovom trenutku?

Pa, mislim da će to biti pristup korak po korak i, nadajmo se, da ćemo doći do primirja/pomirenja što je pre moguće. Da vidimo prestanak borbi. Da se prestane sa ubijanjem ljudi sa obe strane, što je stvarno strašno. Ali takođe moramo da se pobrinemo da to bude trajno, da bude dugoročno održivo. To ne sme da bude neki Minsk tri, da Rusi ponovo pokušaju za nekoliko godina… Mora da bude dugoročno održivo, trajno.

Isključujete li bilo kakvu mogućnost da NATO trupe budu raspoređene na ukrajinskoj teritoriji u slučaju da dogovor o bezbednosnim garantijama koje NATO zahteva ne bude postignut?

Pa, znate, na ovo pitanje je vrlo teško odgovoriti. Zašto? Zato što, prvo, kada je u pitanju NATO, SAD su jasno stavile do znanja: SAD ne žele članstvo Ukrajine u NATO-u i SAD su jasno stavile do znanja da sami ne žele da imaju trupe na ukrajinskoj teritoriji. Dakle, te dve crvene linije su jasno postavljene. Ono što sada moramo da postignemo je, pre svega, mirovni dogovor, i to mi je rekao Donald Tramp pre nekoliko godina, kada smo razgovarali telefonom: „Hej, Mark, sjajno je što vi, Evropljani, pričate o tome kako da održite mir, kako da dobijete bezbednosne garancije za Ukrajinu. Ali prvo, dogovor – primirje/pomirenje.“ I jako sam srećan što Francuzi i Britanci naporno rade na jednom modelu koji bi mogao da funkcioniše u slučaju mirnog dogovora za Ukrajinu. Ali mogu postojati i drugi modeli, i to mora da se pokrene.

Slažem se sa predsednikom Trampom: Kod stvarnog primirja/mirnog dogovora, ne možete održati mir ako nema mira. Dakle, mora da usledi korak po korak.

Da se vratimo na region, u kojoj meri su balkanski lideri još uvek faktori stabilnosti? Vrlo često se gospodin Dodik prikazuje kao glavni remetilac stabilnosti u regionu, ali šta je sa gospodinom Albinom Kurtijem? Zbog njegovih jednostranih i n koordinisanih poteza, da li ga smatrate partnerom, ili pre remetilačem?

Pa, znate, ja zaista radim vrlo naporno na svojim odnosima sa tročlanim predsedništvom u Bosni i Hercegovini. Naravno, nemam lične odnose sa regionalnim liderom, predsednikom Dodikom iz Republike Srpske. Imam kontakte sa tročlanim predsedništvom u Sarajevu. Imam odnose sa gospođom Osmani i gospodinom Kurtijem, a naravno, i sa Aleksandrom Vučićem. Radimo zajedno već godinama i uvek smo dobro sarađivali i zaista se radujem što će me posetiti, nadam se sledeće nedelje, ili za nedelju dana u Briselu. Naravno, u svojim porukama prema svima njima trudiću se da budem što pravičniji, jer na kraju, nema smisla da izdvajam nekog sa kojim bih voleo više da sarađujem. Ono što treba da postignemo ovde je da smanjimo napetosti.

Niko ne želi da se vrati u 1995, ili, u slučaju Kosova, ’99 i svi žele da iskoriste potencijal

Da preformulišem pitanje: U kojoj meri jednostrani i nekordinisani potezi gospodina Albina Kurtija ugrožavaju regionalnu stabilnost?

Radi pravičnosti, kada razgovaram sa kosovskim vođstvom, kažem im: Važno je da budete što predvidljiviji. I molim vas, to radite. A kada razgovaram sa predsednikom Vučićem, takođe sam jasan o tome da, kada se, na primer, desilo ono 2023. godine, to je da moramo da imamo odgovornost za ono što se desilo. Inače, znam da on to želi. Dakle, nemam nikakve sumnje da će raditi na tome. No, to pritiskam, pritiskam kod Kurtija i Osmani, potrebna nam je predvidljivost. Ponavljam, i da budemo što nepristrasniji.

FOTO: KoSSev

Kada spominjete – odgovornost, u vezi sa Beogradom/Aleksandrom Vučićem, na koja konkretna pitanja mislite?

Spomenuo sam ono što se desilo 2023. godine.

Da li se odnosi na Banjsku?

Banjska, i naravno napad na KFOR trupe, kada je 93-94 vojnika KFOR-a bilo povređeno.

Šta je sa istragom u Ibar-Lepencu? Da li imate nešto o ovoj istrazi?

Mislite na novembar prošle godine?

Da.

Pa, to je istraga koja je, koliko znam, u toku. Čujem mnogo glasina, tako da bih ovde zaista rekao, hajde da se držimo činjenica. Nisu utvrđene. Dakle, hajde da prestanemo sa „upiranjem prstiju“ u bilo koga.

Dakle, više meseci kasnije, potvrđujete da je istraga u toku?

Ja ne vodim istragu, ali razumem da ljudi u regionu istražuju šta se desilo. I želim da sprečim regionalne lidere da počnu da upiru prstom jedni u druge, jer to nije korisno za moju ukupnu misiju zajedno sa EU. I posebno, naravno, za gospodina Sorensena koji će voditi dijalog Beograd-Priština. Važno je da se postaramo da smanjimo napetosti, umesto da ih dodajemo.

U kojoj meri ste svesni vrlo osetljive, a mislim da je precizan izraz vrlo teške/pogoršane situacije u kojoj se nalaze Srbi na Kosovu? I možete li garantovati da će Srbi na Kosovu preživeti pod ovakvim okolnostima, pre nego što obe strane dođu do određenog kompromisa, kao što to Vi kažete?

Pa, pre svega, KFOR, mi smo ovde da se staramo o svima na Kosovu, o svima. To uključuje, naravno, i Srbe na Kosovu. Činjenica da je KFOR sada učetvorostručio svoju prisutnost na severu, utrostručio svoju vidljivost na severu, mislim da je to jasna potvrda da KFOR ima ambiciju da ostane sidro stabilnosti u celoj zemlji, uključujući sever; uključujući i obezbeđivanje toga da kosovska vlast – kada je u pitanju KBS može da rasporedi Kosovske bezbednosne snage samo uz prethodnu saglasnost KFOR-a. Kada je u pitanju Kosovska policija, važno je da obaveste KFOR o tome šta rade, itd. Dakle, da se zaista drže dogovora.

Ipak, jednostrani potezi Prištine i dalje se vuku na Severu, a koji zapravo destabilizuju samu zajednicu?

Kada to kažete, ponovo želim da budem nepristrasan. Dakle, kada razgovaram sa Kurtijem i Osmani, kažem im: Suzdržite se od jednostranih poteza. Ali kada razgovaram sa predsednikom Vučićem, kažem mu – uspostavite odgovornost za ono što se desilo 2023. godine. To je nepristrasno. Kada razgovaram sa liderima u Sarajevu, kažem svim troma članovima predsedništva, uključujući predsedavajuću, ali i drugima iz svakog od tri konstitutivna naroda kao kolektivu: Preuzmite odgovornost za Bosnu i Hercegovinu, nemojte to da delegirate Visokom predstavniku. Da, on je tamo. Da, podržavam Visokog predstavnika, ali ne bi trebalo da vam ta osoba bude potrebna. Trebalo bi da budete u mogućnosti da sami vodite zemlju, ali to može da se postigne samo ako se svi troje slože.

Da li je gospodin Vučić još uvek faktor stabilnosti za Zapad?

On je predsednik Srbije. A Srbija je, da kažem, u smislu veličine i uticaja u regionu, vrlo važna zemlja. I to znači da volim da radim sa njim. Volim da radim sa Osmani i sa Kurtijem. Volim da radim sa tročlanim predsedništvom Bosne i Hercegovine. I nemam prijatelje ili neprijatelje tamo. Sve podjednako volim i želim da se postaramo da smanjimo napetosti.

Nedavno je kosovski ministar odbrane izjavio da je Kosovo spremno da se „brani“ čak i bez NATO-a. Kako komentarišete to?

Pa, neću komentarisati sve što svaki političar kaže.

Da li je Kosovo održivo bez KFOR-a?

Da, Kosovo jeste država, koja je priznata, nije od strane svih članica, i svih saveznika u Savezu. Osim četiri, potpuno je priznato kao nezavisna zemlja. To je Kosovo. Vođstvo Kosova je važno jer oni moraju da se pobrinu da ova zemlja ostane stabilna. KFOR je posvećen jer mi sebe vidimo kao sidro stabilnosti u ovoj zemlji. I ovde na Kosovu nema nikog ko želi da nas otera, žele da ostanemo ovde. Žele da imaju snažan odnos.

Šta ako se SAD povuku iz KFOR-a?

Ponovo, svi moji utisci iz razgovora sa američkim rukovodstvom, je da su oni vrlo posvećeni tome, vrlo posvećeno KFOR-u.

Hvala što ste govorili za KoSSev.

FOTO: KoSSev


Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.