Putarina: Bez vinjete – isplativo za državu, neisplativo za građane

Putarina: Bez vinjete – isplativo za državu naplatna rampa
FOTO: Aleksandra Čolić

Bez vinjete – isplativo za državu, neisplativo za građane: Valjevac na putarinu godišnje da 800 evra…

Putarina je poskupela i to u doba godine kada građani Srbije najviše putuju, pa vožnja auto-putem od Subotice do Preševa sada košta 2.630 dinara za putnički automobil, što je otprilike kao i mesečna vinjeta u Mađarskoj. Da se državi više isplati da naplaćuje putarinu po pređenom kilometru pokazuje i primer jednog čoveka iz Valjeva, kojeg korišćenje auto-puta godišnje košta više od 800 evra.

Željko Emreković iz Valjeva tri puta nedeljno putuje za Beograd, kako bi vozio sina na trening. Putarinu od naplatne rampe Lajkovac do Obrenovca plaća 190 dinara u jednom pravcu, 380 ukupno.

“Pedeset dve nedelje po tri treninga puta 380 dinara iznosi 59.280 din. Kada na tu sumu dodam desetak turnira godišnje u Beogradu, puta dva dana, to je još 7.600 din. Ukupna suma je 66.880 dinara”, rekao je Željko za N1.

Tu nije kraj njegove računice. Kada se doda vožnja sina na turnire širom Srbije više puta godišnje, kao i privatna i poslovna putovanja, sagovornik N1 kaže da na putarinu godišnje da više od 800 evra.

Za taj novac kroz Sloveniju bi mogao da putuje skoro sedam godina, pošto godišnja vinjeta u toj zemlji košta 117,5 evra.

Auto-puteve u Mađarskoj bi mogao da koristi 5,5 godina, gde godišnja vinjeta za putničke automobile košta 147,11 evra.

A bugarske auto-puteve bi po trenutnim cenama mogao da koristi čak 17 godina, pošto je cena godišnje vinjete 47,15 evra.

Slično je i u Švajcarskoj, gde godišnja vinjeta košta 40 švajcarskih franaka, odnosno 41,7 evra.

Sagovornik N1 pita da li je moguće da je životni standard u Srbiji 20 puta viši nego u Švajcarskoj, ili su naši putevi dvadesetak puta kvalitetniji?

Koliko voziš – toliko platiš

Iz Puteva Srbije već za N1 objašnjavaju da se država strateški opredelila za sistem naplate putarine prema pređenom kilometru, jer se takav način plaćanja, dodaju, prema važećim propisima EU smatra najpravednijim. To jest, koliko vozite – toliko platite.

„Kao prednost vinjeta nad drugim sistemima naplate putarine često se navodi vožnja autoputevima bez zaustavljanja. Korisnici srpskih autoputeva od 2007. godine imaju mogućnost upotrebe elektronske naplate putarine, odnosno beskontaktnog plaćanja putarine uređajem za ENP. Ovaj sistem plaćanja putarine eliminiše direktno plaćanje putarine i omogućava prolazak vozila kroz naplatne stanice bez zaustavljanja. U 2023. godini učešće ENP u ukupnom prihodu od naplate putarine iznosilo je 58 odsto. Trenutno imamo oko 850 hiljada korisnika uređaja za ENP i taj broj konstantno raste“, navode iz Puteva Srbije.

Iako priznaju da je korišćenje vinjeta bolje za vozače koji svakodnevno koriste autoput, iz ovog javnog preduzeća napominju da je sistem vinjeta znano skuplji za one koji se povremeno voze autoputem ili su u tranzitu.

„Iz tog razloga se sistem naplate putarine, gde korisnik plaća putarinu za pređeni broj kilometara, smatra najpravednijim i prema propisima Evropske Unije“, ističu iz Puteva Srbije.

Najveća naplativost vozila u Evropi

Nezanemarljiv razlog da se država odluči za naplatu po kilometru je i veći prihod za održavanje puteva.

„Vozači plaćanjem putarine izmiruju naknadu za korišćenje autoputa. Ukupan prihod od ove naknade se ulaže u održavanje puteva. Sredstva uložena u putarinu se građanima vraćaju kroz kvalitetnije i bezbednije puteve. Prihod koji se ostvaruje naplatom putarine putem vinjeta nije dovoljan za kvalitetno održavanje autoputeva, već su potrebne dodatne subvencije države za tu namenu. Iz tog razloga većina država koje primenjuju sistem naplate putarine putem vinjeta vrši dodatne naplate za teretna vozila, magistralne puteve, korišćenje tunela, mostova, ekološke takse i slično“, objašnjavaju.

Putevi Srbije dodaju i to da naplata po pređenom kilometru obezbeđuje bolju kontrolu naplate putarine.

Kako kažu iz ovog javnog preduzeća, Srbija ima najveću naplativost vozila u Evropi.

„U prethodnih 19 godina naplativost vozila je bila veća od 99,90 odsto. U zimskim mesecima kada je mogućnost prolaska nesavesnih vozača kroz divlje izlaze na autoputevima otežana, naplativost je 100 odsto“, objasnili su.

Završni račun za 2023. godinu pokazao je da su Putevi Srbije od putarine prihodovali 33,7 milijardi dinara. I pored toga, ovo javno preduzeće je završilo u “minusu” sa gubitkom od 6,8 milijardi dinara.

Sistem naplate po pređenom kilometru primenjuje se u još 12 evropskih zemalja: Italiji, Španiji, Portugaliji, Francuskoj, Severnoj Makedoniji, BiH, Grčkoj, Hrvatskoj, Turskoj, Norveškoj, Irskoj i Poljskoj.


Pročitajte još:

Zeri: Za dijasporu koja na Kosovo dolazi iz Srbije skup put

Na auto-putevima Srbije od danas skuplja putarina



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.