Izvor: Kallxo/Telegrafi (Tekst je izvorno preveden sa albanskog; jučerašnje izdanje)
Pre nekoliko dana, predsednik Skupštine pokreta Samoopredeljenje u Peći, Berat Ganići (Ganiqi), predložio je Skupštini opštine i predsedniku opštine Gazmendu Muhadžeriju (Muhaxheri) da preduzmu hitne mere i pronađu rešenje za lokal „Panda“, u kojem je 14. decembra 1998. godine ubijeno šestoro mladih Srba, a za šta je optuženo šest mladih Albanaca koji su i zatvarani, kako bi ovaj lokal proglasili muzejom.
Novi vlasnik lokala „Panda“, Mustafe Vejsa, čuo je za ovaj predlog samo u medijima, a u izjavi za Teljegrafi (Telegrafi) rekao je da bi opština Peć trebalo da komunicira sa njim, kako bi se dogovorili kako dalje.
Vejsa je rekao da je nezaposlen i da razmišlja o tome da lokal koristi za privređivanje.
„Trebalo bi da dođu i razgovaraju sa mnom, jer sam ovde vlasnik osam godina. Niko me nije ni pitao, sada moraju da dođu da razgovaraju sa mnom i da razgovaramo o tome kako ćemo postići cilj i na kraju će se postići dogovor između nas“.
„Nezaposlen sam, mislio sam da otvorim lokal ovde. Ako mi skupština nadoknadi i dogovorimo se, ako ne, onda ću da otvorim lokal. Ono što je moje osam godina bilo je u jadnom stanju. Ako ne možemo ove godine, sledeće godine otvaramo lokal. Ovu nekretninu kupujem po drugi put, jer je to bilo moje vlasništvo“, rekao je vlasnik lokala „Panda“ Vejsa.
Za Teljegrafi je šef poslaničkog kluba Pokreta Samoopredeljenje Berat Ganići rekao da je ova ideja proizašla iz tužne istorije događaja od 14. decembra 1998. godine. Ganići je predložio, kako je rekao, da se lokal „Panda” nazove „Muzej istine”.
„Na osnovu činjenice da je ovaj događaj izmislila sama srpska država, a koja je bila u stanju da ubije sopstvenu omladinu i da to nametne pojedinim građanima Peći, predložili smo da ovaj objekat započne postupke procedure u Opštini Peć, da bude eksproprisan, a zatim da bude proglašen za muzej koji će se zvati ‘Muzej istine’,“ rekao je.
Kao razlog zašto ovo ime, objasnio je: „Zašto ‘Muzej istine’? Zato što je srpska država u to vreme mnogo prozivala da su ovaj zločin navodno počinili Albanci. Maltretirano je na desetine drugih, koji su kaznu služili u srpskim zatvorima, ali nikada nisu osuđeni za ovaj zločin, ali je država Srbija to morala da iskoristi kao izgovor za prikrivanje zločina koje su počinili u ovom objektu“.
„Zato je dobro reći svakom posetiocu i građaninu sveta da se ovde dogodio zločin srpske države, koja je mogla da ubija sopstvenu omladinu, a potom okrivi Albance“.
Ganići je istakao da je čak i predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da „nema dokaza da su ovaj zločin počinili Albanci“.
„Poznato je da su Vlaznim Perđeđaj (Vllaznim Përgjegjaj), Agron Kolčaku (Kallçaku), Gazmend Bajrami i još neki optuženi za ovaj događaj, da su maltretirani na najnehumaniji način, izdržavali kazne u zatvorima na Kosovu, a zatim prebačeni u Srbiju. U pećkom tužilaštvu nikada nije bilo ovakvog slučaja, reč je o vremenu rata kada se to desilo. A ni posle rata ga nije bilo u srpskom tužilaštvu u Srbiji. Takođe, i sam predsednik Aleksandar Vučić, koji je u vreme Slobodana Miloševića bio ministar propagande, izjavljuje da za ovaj zločin „nema činjenica da su izvršili Albanci, tj. to su počinili sami Srbi“, rekao je on.
Zbog toga je, prema njegovim rečima, dobro da lokal „Panda” postane muzej i da pokaže svetu kako su slučajevi koje su sami Srbi napravili morali da se pokriju, a zatim prepuste Albancima (kao krivcima prim.red.).
Upitan kako je predlog prihvaćen u Skupštini opštine, on je rekao: „Takoreći, postojala je podrška gradonačelnika, ostalo je da se raspravlja o tome, jer su sada to planovi o kojima će se raspravljati u skupštini. Takođe će se razgovarati i o budžetu, da bi se videle mogućnosti“.
„Sve to mora da se postigne i u dogovoru sa novim vlasnikom, bez njegove saglasnosti tako nešto ne može da se desi“.
Inače, Teljegrafi je pre dana objavio priču o hapšenjima u ovom slučaju, koji se dogodio pre 23 godine, kada su šestorica Albanaca tada optužena za ubistvo šest mladih ljudi.
Među šestoro uhapšenih bio je i Agron Kolčaku iz Peći, koji je tada imao samo 26 godina. On je u priči za Teljegrafi ispričao o maltretiranju i mučenju koje su srpska vojska i policija izvršile nad njim tokom hapšenja i izdržavanja kazne u zatvorima na Kosovu i u Srbiji.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.