
Eventualna invazija Rusije na Ukrajinu mogla bi da dovede do toga da četiri članice NATO-a koje nisu priznale Kosovo to i učine, smatra direktor Kosovskog instituta za politička istraživanja i razvoj, Ljuljzim Peci.
Nakon sve češćih najava iz SAD o mogućem ratu usled sukoba između Rusije i Ukrajine, tj. najava koje svakodnevno dolaze iz ove zemlje – da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu u narednim danima, slične poruke stižu i iz Prištine.
Direktor Kosovskog instituta za politička istraživanja i razvoj, Ljuljzim Peci, poručio je u objavi na Fejsbuku da cilj Rusije „nije samo da izvrši invaziju na Ukrajinu, već i da nasilno promeni sadašnji evropski i svetski poredak, kao i da testira koheziju Zapada, a posebno NATO-a“.
On dodaje da su blizu „crni dani našeg kontinenta“ koji bi, kako tvrdi „mogli da rezultiraju hiljadama žrtava u Ukrajini, ali i šire, ukoliko sukob eskalira van granica ove zemlje“.
On, u tom slučaju, vidi i moguće posledice na Balkanu, uključujući i „trenutak istine za Srbiju, koja neće imati komfor da bude deklarativno u isto vreme okrenuta ka Zapadu i Rusiji“.
„Danas će za sve zemlje u regionu njihov kredibilitet kao saveznika Zapada i njihova opredeljenja biti ključno pitanje, ne samo u vezi sa sukobom u Ukrajini, već i u vezi bezbednosti i stabilnosti u regionu, u ovim turbulentnim vremenima sa razvojem događaja čiji se kraj ne zna“, poručio je Peci.
On je otišao i korak dalje, navodeći da bi se eventualnom intervencijom Rusije u Ukrajini otvorilo poglavlje raspada Ujedinjenih nacija.
Peci, međutim, kaže da bi se time uspostavila „politika ravnoteže snaga“ na evropskom kontinentu, 33 godine nakon završetka Hladnog rata.
U ovim okolnostima, kako zaključuje Peci, priznanje Kosova od strane četiri zemlje NATO-a koje ga do sada nisu priznale „moglo bi da postane imperativ za očuvanje bezbednosti i stabilnosti na južnom krilu Alijanse“.
Grčka, Španija, Rumunija i Slovačka su četiri članice NATO-a koje nisu priznale Kosovo.
Kosovo je, prema navodima Prištine, tj. listi kosovskog ministarstva spoljnih poslova, do sada priznalo 117. država. Poslednji je to učinio Izrael 1. februara prošle godine.
Sa druge strane, Beograd demantuje tvrdnje Kosova o broju priznanja, navodeći da on ne prelazi više od sto i najavljuje nova povlačenja priznanja, ukoliko Kosovo lobira za dobijanja istih.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








