Dve godine od Briselskog sporazuma

Danas se navršava dve godine od kako su zvaničnici Kosova i Srbije u Briselu potpisali sporazum o normalizaciji odnosa, koji još nije u potpunosti sproveden.

Beogradski zvaničnici tvrde da je srpska strana ispunila sve obaveze, dok je na Prištini da ispuni prvih 6 od 15 tačaka sporazuma, od kojih je prva osnivanje Zajednice srpskih opština.

Za obe strane dogovor je bio istorijski, a potpisali su ga nakon višemesečnih razgovora, uz posredstvo visoke predstavnice EU, Ketrin Ešton, tadašnji premijeri Srbije i Kosova, Ivica Dačić i Hašim Tači. 

Zvaničnici Evropske unije ocenili su taj 19. april istorijskim danom za odnose Srbije i Kosova, ceo Zapadni Balkan i Evropu. Sporazum je bio i uslov za početak pregovora Srbije o članstvu sa Evropskom unijom. 

Direktor vladine Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Marko Đurić, rekao je da je "Srbija sprovela sve tačke od 7. do 15, a da prvih šest tačaka nije ni dirnuto, jer ih Priština ne sprovodi". 

Đurić je u sredu u Briselu rekao da Priština ozbiljno kasni sa ispunjavanjem obaveza iz sporazuma i istakao da "ne samo što se kasni sa formiranjem ZSO, već se i odlažu odluke u oblasti energetike, Telekoma i avio saobraćaja". 

Zamenik ministra spoljih poslova Hašima Tačija, Petrit Seljimi, rekao je danas agenciji Beta da Beograd koči ostvarenje ključnog cilja sporazuma, koji je, po njemu, bio "istorijski dogovor Srbije i Kosova u kome su dve strane prvi put bile ravnopavne i postigle zvanični sprazum". 

Kako je naveo, sporazum predviđa, "da obe zemlje na kraju procesa uđu u EU kao susedi". 

"Sporazumi su zasnovani na potrebi da Srbija potpuno napusti ilegalne insituicije na Kosovu, ali i dalje postoji osnovni problem u primeni sporazuma zato što Srbija pokušava da odloži, ili da opstruiše taj ključni cilj," kazao je Seljimi. 

Seljimi je dodao da sporazum obuhvata listu od 15 principa za normalizaciju odnosa i da opisuje principe, ne ishod, već proces. 

Pre dve godine, Srbija i Kosovo postigli su dogovor o regulisanju velikog broja problema – od katastra, matičnih knjiga, priznavajna diploma, integrisanih prelaza, slobode kretanja, pravosuđa, energije i telekomunikacija. 

"Izbori su sprovedeni na celoj teritoriji KiM-a, integracija pravosuđa po kome će od 1. septembra, prvi put od 1999. godine, sud u Kosovskoj Mitrovici imati predsednika suda i apelacionog suda koji su Srbi, većinu sudija u većima koji su Srbi," rekao je Đurić i podsetio da je ispunjen i element koji se odnosi na integraciju policajaca MUP-a. 

Očekuje se i integracija pripadnika civilne zaštite. 

Srpski zvaničnici ocenili su da Briselski sporazum predstavlja prvi deo puta i posla koji treba obaviti, a njegova osnovna i najvažnija vrednost je Zajednica srpskih opstina, čije formiranje je u zastoju. 

Od izbora u junu do decembra čekalo se da Priština formira institucije. Tada je dogovoreno, kao uslov za ulazak Srpske liste u institucije, da ZSO bude osnovana najkasnije za pet meseci. 

Srpska je pre tri meseca napustila institucije, a juče je opozicija u Prištini organizovala proteste protiveći se, između ostalog i formiranju Zajednice srpskih opština. ZSO je uslov za povratak srpskih predstavnika u prištinske institucije. 

Bivši premijer, sada prvi potpredsednik Vlade Srbije, Ivica Dačić je ocenio da je važno to što tokom dijaloga nikada nije bio reči o statusnim pitanjima, što Srbija nikada nije dala ni naznaku da priznaje državnost Kosova i što je taj stav Srbije prihvaćen. 

Svi razgovori bili su usmereni ka rešavanju životnih problema i bez rešenja konačnog statusa. 

Dijalog je nastavljen po stupanju na dužnost visoke predstavnice EU, Federike Mogerini, 9. februara, kada je parafiran sporazum o pravosuđu. Sledeći susret zakazan je u utorak 21. aprila, a glavni akteri su sada premijeri Aleksandar Vučić i Isa Mustafa.



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.