Deutsche Welle: Na Kosovu se polako širi radikalni islam!?

Izvor: Info – ks (Tekst je izvorno preveden sa albanskog)

Stručnjaci upozoravaju da posljednjih godina na Kosovu jača strogi oblik islama, koji je na Balkan stigao pod saudijskim uticajem i potiskuje raniji liberalni islam. To se i te kako tiče i Evrope, pogotovu Njemačke.

Kosovo ima oko dva miliona stanovnika. Od 2012. do danas tu zemlju je napustilo 316 ljudi u namjeri da se priključe terorističkoj organizaciji Islamska država (IS). Navodno ih je 58 u međuvremenu poginulo, a 117 ih se vratilo, odgovara Baki Kelani, portparol kosovskog Ministarstva unutrašnjih poslova, na pitanje DW. 

On takođe izveštava da se protiv 237 osoba vodi istraga zbog sumnje da su učestvovovali u organizovanju i izvršenju terorističkih djela, regrutiranju i u podršci i finansiranju terorizma. Od 2013. do danas uhapšeno je 127 osoba. 

Promjena kosovskog identiteta 

Nema sumnje, radikalni islam je sve veći problem i na Kosovu, zemlji s većinskim muslimanskim stanovništvom. Jedan od razloga za radikalizaciju je i to što kosovske vlasti, uprkos velikoj međunarodnoj podršci, ne uspjevaju da zavladaju situacijom. Jer iza tih brojki kriju se društveni fenomeni većih razmjera: rašireno siromaštvo, 40 posto nezaposlenih i nedostatak perspektive. Iz svega toga nastaju frustracije, a iz njih okretanje strogom tumačenju islama kakvog ranije na Kosovu nije bilo. 

Prema podacima bezbjednosnih stručnjaka, danas i do 50.000 Kosovara slijedi konzervativni islam. Većina stanovnika su muslimani: Albanci, Romi, Turci, Bošnjaci. Danas se u Prištini, kao i u provinciji, sve češće viđaju žene i djevojke s tradicionalnom maramom na glavi. To je još prije 15 godina bila rjetkost. A sada ima i potpuno pokrivenih žena. Već tu je vidljivo da se potiskuje raniji liberalni islam, a umjesto njega je sve jači stroži oblik, koji je na Balkan stigao pod saudijskim uticajem. 

Institut za političke studije (KIPRED) je u ljeto 2016. objavio studiju o uticaju vjere na kosovski identitet. Autor te studije Lulzim Peci kaže da se 57 posto muslimanskih Albanaca na Kosovu prije svega osjećaju kao Albanci, dok se 32 posto prvenstveno definišu kao muslimani, a tek onda kao Albanci. 

"Kod tih ljudi vidimo veliki pomak identiteta od lingvističke etničke pripadnosti, takozvane govorne nacije, prema vjersko-etničkom društvu", objašnjava Peci za DW. 

I upozorava da, ako se taj proces nastavi, postoji opasnost od nestanka "albanstva" kakvo poznajemo – a to će značiti i kraj sekularnog i prozapadnog Kosova. 

Uticaj islamskih zemalja 

Islamizacija Albanaca nakon rata na Kosovu počela je polako. Saudijska Arabija, Kuvajt i druge islamske države naveliko su investirale u obnovu i izgradnju džamija, slale su propovjednike i pomagale siromašne. Danas na Kosovu imamo 742 džamije, a tu su još i druge muslimanske ustanove poput škola Kurana. No zajedno s novcem i propovjednicima u zemlju je stigao i jedan drugačiji islam. Politikolog Agon Demjaha, koji je takođe radio na istraživanju o promjeni identiteta, kaže da su političari i stranke dugo bili neodređeni i neodlučni prema tom fenomenu. A sociolog Smajl Hasani krivcem za tu pojavu smatra i loš obrazovni sistem na Kosovu. Kaže da se premalo važnosti posvetilo stvaranju kosovskog identiteta kao vjerski tolerantnog i multireligioznog. 

Predstavnici islamske zajednice odbacuju krivicu za radikalizaciju. Naprotiv: teološkinja Besa Ismaili tvrdi da nijedan Kosovar, koji se priključio terorističkim mrežama, ne dolazi iz njene zajednice. Ona kaže da je pogrešno silom se boriti za religiju, te da ta ideologija nije raširena kod Albanaca. Naglašava i da teror nema nikakve veze s vjerom: "Među pravim vjernicima nema ekstremizma, u vjeri nema nasilja, nego samo ljubavi." 

Važna uloga Njemačke 

Florian Qehaja, direktor Centra za bezbjednosne studije na Kosovu, kao razloge za taj razvoj situacije navodi prije svega katastrofalno ekonomsko stanje i slabe državne strukture obilježene nesposobnošću i korupcijom. Kaže da mladi ljudi nemaju perspektivu i da se sve više osjećaju izolovanim u Evropi, pa zato traže druge puteve. 

Prema mišljenju Qehaje, za suprotstavljanje islamizmu nužna je cjelovita strategija koja će obuhvatiti obrazovanje mladih, izbor imama, medije i sigurnosne strukture u zemlji. Osim toga, on smatra da je Kosovu potrebna regionalna saradnja sa susjednim državama Makedonijom i Albanijom, kao i dalja međunarodna podrška, prije svega SAD i članica EU, budući da te zemlje uživaju veliki ugled u toj zemlji. 

Njemačka na Kosovu učestvuje u vojnoj misiji KFOR sa 700 vojnika i u civilnoj misiji EULEX čiji je cilj jačanje pravne države. No Njemačka je posebno povezana s Kosovom i preko 400.000 Kosovara koji u njoj žive.

Napadač koji je 2011. na frankfurtskom aerodromu ubio dva američka vojnika, bio je dijete kosovskih doseljenika. A i hapšenje dva Kosovara ovih dana, zbog sumnje za pripremanje terorističkog napada, pokazuje šta za Njemačku predstavlja radikalizacija Kosova.