Blagodatni oganj i u manastirima na Kosovu i Metohiji za Vaskrs

Blagodatni oganj, plamen sa Hristovog groba u Jerusalimu, za tačno sedam dana, a drugog dana Vaskrsa, stići će u tri manastira na Kosovu i Metohiji, nakon što na Veliku Subotu stigne u Srbiju, praćen zvaničnom državno-crkvenom delegacijom u kojoj će biti i predstavnik Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Dušan Jovović, saopštila je danas Srpska pravoslavna crkva. Blagodatni oganj stiže u Gračanicu, Visoke Dečane i Pećku Patrijaršiju, a treći dan Vaskrsa i u manastir Sopoćani, koji je takođe deo postojeće Raško-prizrenske eparhije. Blagodatni oganj se istovremeno šalje i u Banja Luku, Cetinje, Podgoricu i Pakrac, i Crkva je za ovaj poduhvat istakla podršku Jerusalimske i Ruske patrijaršije, kao i više ličnosti iz Srbije i Ruske Federacije.

Blagodatni oganj će prvo stići u manastir Gračanica, u ponedeljak, 13. aprila u 9 časova, potom, u popodnevnim satima i u manastir Pećka Patrijaršija, da bi konačno, na večernjoj službi, bio i manastiru Visoki Dečani.

Svečan doček ognja biće prethodno organizovan u Hramu Svetog Save u Beogradu u 23 časova, uz postrojenu gardu Vojske Srbije, gde će biti predat patrijarhu Irineju, koji će ga sa sveštenstvom i u prisustvu najviših državnih predstavnika, podeliti građanima, nakon čega započinje Vaskršnje jutrenje, a tačno u ponoć i Vaskršnja Liturgija, koju će predvoditi sam patrijarh. 

Kako je saopštila SPC, delegacija koju predvodi vladika slavonski Jovan i pomoćnik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Dušan Jovović, otputovaće na Veliki petak u Jerusalim, da bi narednog dana učeštvovali u molitvenom dočeku silaska Blagodatnog ognja.

Pored Blagodatnog ognja iz Jerusalima se donose i dva časna krsta, kao nastavak tradicije njihovog donošenja koja je započeta sa blagoslovom patrijarha Pavla, 2006 godine. Jedan časni krst ove godine namenjen je za manastirsku crkvu Rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Jasenovcu i biće predat 22. aprila na 70. godišnjicu proboja Jasenovačkog logora, a drugi je namenjen hramu Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima, gde će biti predat 9. avgusta.

"Planirano delo ima Naš blagoslov i punu podršku tri Patrijaršije – drevne Jerusalimske, Sestrinske Ruske i naše Srpske, ali projekat bi bio neizvodljiv bez nesebičnog angažovanja više blagovernih ličnosti iz Srbije i Ruske Federacije, čije dobrotvorstvo i trud u svemu zaslužuju svaku pohvalu," saopštene su iz SPC reči Patrjarhove.

Organizaciju zvaničnog učešća srpske delegacije na Uskršnjim svečanostima u Jerusalimu pomogli su Fond apostola Andreja Prvozvanog iz Moskve i Centar nacionalne slave iz Sankt Peterburga, dok je prenošenje Blagodatnog ognja specijalnim avionom iz Jerusalima u Beograd organizovao moskovski Fond Svetog Vasilija Velikog.

 


O blagodatnom ognju 

Crkva veruje da je tzv. Silazak Blagodatnog Ognja najveće čudo u Jerusalimu, koje svake godine godine u isti dan i sat, skoro dva milenijuma, svedoči Vaskrsenje Hristovo i dokaz Njegovog večnog prisustva. To je događaj koji se svake godine javlja oko podne, samo na Veliku Subotu (po julijanskom – crkvenom kalendaru), na Isusovom grobu. Predanja kazuju da se oganj javljao još od vremena izgradnje Konstantinovog hrama (326–336. godine posle Hrista), ali, pouzdana pisana svedočanstava o ovom događaju datiraju od pre 1200 godina.

Pripreme u crkvi Groba Gospodnjeg

U jutro Velike Subote gase se sva kandila u Hramu. Potom komisija, čiji su članovi predstavnici svih hrišćanskih zajednica, vlasti države Izrael i ljudi iz muslimanske porodice koja pokoljenjima čuva red u Crkvi Vaskrsenja Gospodnjeg, pregleda Crkvu Groba Gospodnjeg (Kuvukliju), kako bi se uverili da se u njoj ne nalazi ništa čime bi se veštački izazvao plamen. Ova provera traje od 10:00 do 11:00 sati. U 11:00 članovi komisije zatvaraju vrata Crkve i pečate ih pečatom od čistog voska. Tačno u podne, u Hram ulazi pravoslavni grčki patrijarh i počinje sveta litija koja tri puta obilazi Sveti Grob. Tipik po kojem se vrši služba silaska nepromenjen je od 15. veka. Po završetku litije, Grob se otpečaćuje i sasudočuvar (skevofilaks) unosi u njega ugašeno neugasivo kandilo koje će biti upaljeno Svetim Ognjem. Patrijarh potom skida svoju arhijerejsku odeždu u znak poniznosti i strahopoštovanja prema Isusu Hristu i ostaje obučen u beli hiton. Uzima 4 snopa od po 33 sveće i u potpunom mraku ulazi u Grob. Sa njim ulazi i predstavnik Jermena, koji ima pravo da se nalazi u predprostoriji, odakle motri na patrijarha. Patrijarh čita naročite molitve kojima se, u ime svih pravoslavnih, moli Raspetom Hristu da i ove godine pošalje Sveti Oganj, kao svedočanstvo Svojeg Vaskrsenja i kao znak pravovernosti stada pravoslavnog.

Jerusalimski Patrijarh Diodor I ovako je u jednom intervju 1998. godine, opisao pojavu Blagodatnog ognja: "Dok se molim, nekada odmah, a nekada posle izvesnog vremena, iz samog središta kamena na kojem je ležalo Isusovo telo, izvire neka neodređena Svetlost. Obično je plavičasta, ali boja može da se promeni i da poprimi razne nijanse. Ne može se opisati ljudskim rečima. Svetlost se izliva iz središta kamena, kao što se magla diže sa jezera; Izgleda kao da je kamen prekriven vlažnim oblakom, ali to je Svetlost, nestvorena, čudesna, blagodatna, dar Gospodnji.“

Svetlost se svake godine drugačije ponaša. Ponekad samo prekrije ploču, a ponekad obasja čitavu kapelu, tako da ljudi koji stoje u hramu, vide da ceo Grob sija, da je ispunjen svetlošću. Potom se svetlost podiže i oblikuje stub u kojem se nalazi plamen drugačije prirode. Plamen prvo pali neugasivo kandilo na Grobu Gospodnjem i sveće koje u rukama drži patrijarh. Kad primi plamen patrijarh izlazi i predaje ga najpre jermenskom, potom koptskom patrijarhu, a onda i svim vernicima u crkvi. Ova svetlost, Blagodatni oganj, u početku uopšte nema osobine vatre, ne spaljuje i ne peče i tek posle nekoliko minuta poprima osobine plamena. Nekada se plamen širi po hramu, bljeskajući u svim pravcima, kao munja ili blic i pali svećice koje vernici drže. Kad se Patrijarh pojavi sa Svetim Ognjem, nastaje neviđeno oduševljenje vernika. Ponekad se Blagodatni oganj javlja u vidu plamenih jezičaka koji izviru iz zidova Crkve, dok drugi put plamene loptice bukvalno lete Crkvom. Dešava se da u rukama vernika buket svećica plane sam. Sama se pale i kandila na Golgoti, u pravoslavnoj crkvi Raspeća Hristovog, koja se nalazi na spratu hrama.

Izvor: Srpska pravoslavna crkva


 



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.