Apelacioni sud potvrdio optužnicu za korupciju protiv direktora Ibra Lepenca Faruka Mujke i Hisena Muzljukaja

Apelacioni sud potvrdio optužnicu za korupciju protiv direktora Ibra Lepenca Faruka Mujku i Hisena Muzljukaja
FOTO: Ekonomia Online/Zakletva za pravdu

Izvor: Ekonomia Online/Zakletva za pravdu

Apelacioni sud potvrdio je rešenje Osnovnog suda u Prištini kojim su odbijeni zahtevi za osporavanje dokaza i odbacivanje optužnice u predmetu protiv Faruka Mujke, izvršnog direktora Javnog vodoprivrednog preduzeća „Ibar-Lepenac“, i Hisena Muzljukaja, bivšeg direktora za geodeziju u Mitrovici, koji su optuženi za korupciju.

Prema optužnici, Mujka se, u svojstvu potpredsednika Opštine Južna Mitrovica, a Muzljukaj kao direktor Direkcije za geodeziju, katastar i imovinu u toj opštini, terete za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa slučajem zamene nekretnine bivšeg Bankosa za privatnu imovinu.

Mujka se dodatno tereti i za neprijavljivanje, odnosno lažno prijavljivanje imovine, jer, kako se navodi, kao izvršni direktor „Ibar-Lepenca“ nije prijavio 60.050 evra koji su mu zaplenjeni u kući, prenosi „Zakletva za pravdu“.

„Odbijaju se kao neosnovane žalbe branilaca optuženih Faruka Mujke, advokata Džafera Tahirija, i Hisena Muzljukaja, advokata Ahmeta Tahirija, dok se potvrđuje rešenje Osnovnog suda u Prištini – Specijalnog odeljenja od 16.12.2025. godine“, navodi se u odluci Apelacionog suda.

Protiv prvostepenog rešenja kojim je potvrđena optužnica žalbe su podneli branioci Mujke i Muzljukaja, advokati Džafer Tahiri i Ahmet Tahiri, navodeći bitne povrede odredaba zakona i povrede odredaba Krivičnog zakonika.

Odbrana je predložila Apelacionom sudu da usvoji žalbe kao osnovane, proglasi dokaze nedopuštenim, odbaci optužnicu i obustavi krivični postupak protiv optuženih.

Apelaciono tužilaštvo je, s druge strane, predložilo da žalbe budu odbijene kao neosnovane i da prvostepeno rešenje bude potvrđeno.

Prema odluci Apelacionog suda, žalbeni navodi nisu osnovani, jer je prvostepeni sud dovoljno i pravilno razmotrio prigovore na optužnicu i zahteve za njeno odbacivanje, dajući jasne i pravno održive razloge da optužnica Specijalnog tužilaštva Republike Kosovo sadrži dovoljno dokaza koji potkrepljuju osnovanu sumnju da su optuženi izvršili krivična dela koja im se stavljaju na teret.

Dalje se navodi da tvrdnje odbrane u vezi sa krivičnim delima za koja se optuženi terete nisu osnovane u ovoj fazi postupka, jer će svi ti navodi biti ocenjeni tokom glavnog pretresa, nakon izvođenja dokaza, kada će biti utvrđena njihova krivica ili nevinost.

Apelacioni sud odbacio je i tvrdnje odbrane da je prvostepeni sud prekoračio svoja procesna ovlašćenja i prejudicirao predmet utvrđivanjem elemenata krivičnog dela i odgovornosti optuženih.

Sud ističe da iz obrazloženja prvostepene odluke proizlazi da nije doneta konačna odluka o krivici optuženih, već je izvršena samo preliminarna ocena dokaza radi utvrđivanja postojanja osnovane sumnje, kao uslova za nastavak krivičnog postupka.

Na kraju odluke navodi se da je Apelacioni sud zaključio da obrazloženje prvostepenog suda ne predstavlja prejudiciranje konačnog ishoda postupka, jer se konačna ocena dokaza i utvrđivanje krivice ili nevinosti mogu izvršiti isključivo pravosnažnom presudom, nakon neposrednog izvođenja i ocene svih dokaza na glavnom pretresu.

Odluku Apelacionog suda donelo je 20. februara 2026. godine veće u sastavu: Albina Šabani Rama kao predsednica veća, te Valon Kurtaj i Vaton Durguti kao članovi.

Podsećanja radi, Osnovni sud u Prištini je 16. decembra 2025. odbio zahteve za odbacivanje optužnice i osporavanje dokaza protiv Mujke i Muzljukaja.

Nakon razmatranja navoda odbrane, Osnovni sud je zaključio da su njihovi zahtevi neosnovani, jer je optužnica podignuta u skladu sa zakonom i sadrži dovoljno dokaza koji potkrepljuju optužbe.

Sud je tada ocenio i da u ovom predmetu ne postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost optuženih, da nije nastupila zastarelost krivičnog gonjenja, niti amnestija ili pomilovanje, kao i da postoje dovoljni dokazi koji potvrđuju osnovanu sumnju.

Na pripremnom ročištu održanom 20. oktobra 2025. godine, obojica optuženih izjasnila su se da nisu krivi.

Specijalno tužilaštvo Republike Kosovo podiglo je optužnicu protiv Mujke i Muzljukaja 9. septembra 2025. godine zbog zloupotrebe službenog položaja, dok se Mujka dodatno tereti i za neprijavljivanje ili lažno prijavljivanje imovine.

Optužnica protiv Mujke i Muzljiukaja zbog zloupotrebe položaja i štete u iznosu 125.100 evra

Šta se navodi u prvoj tački optužnice?

Prema optužnici, Faruk Mujka, kao potpredsednik Opštine Južna Mitrovica, i Hisen Muzljukaj, kao direktor za geodeziju, katastar i imovinu, namerno su i zloupotrebom službenog položaja prekoračili svoja ovlašćenja sa ciljem pribavljanja imovinske koristi trećim licima, na štetu javne imovine.

Navodi se da su 25. aprila 2021. godine Mujka, postupajući u ime predsednika Opštine Južna Mitrovica, i Muzljukaj, kao direktor nadležne direkcije, Skupštini opštine podneli predlog odluke o zameni nepokretnosti na ulici „Afrim Žitija“ u Mitrovici, odnosno zgrade bivšeg Bankosa.

Prema optužnici, predmet zamene bila je površina od 139 kvadratnih metara od ukupno 631 kvadratnog metra, koju su prikazali kao opštinsku imovinu, radi zamene za parcelu površine 102 kvadratna metra u vlasništvu Besarte Isufi, u ulici „Ali Zeneli“ u Mitrovici.

Optužnica navodi da su Mujka i Muzljukaj znali da predmetna imovina nije bila u vlasništvu opštine i da se u vezi sa njom vodio sudski spor koji su pokrenuli Kosovska agencija za privatizaciju (KAP) i društveno preduzeće „Jugobanka“ iz Mitrovice.

Takođe su, prema navodima optužnice, bili upoznati da je Skupština opštine Južna Mitrovica dva puta proglasila objekat bivšeg Bankosa imovinom od posebnog javnog interesa, odlukama od 30. avgusta 2012. i 23. februara 2017. godine, na osnovu kojih je od Upravnog odbora KAP-a zatražen prenos prava korišćenja, budući da imovina nije bila u vlasništvu opštine.

Optužnica navodi da su optuženi postupali na štetu javnog interesa i suprotno Zakonu o davanju na korišćenje i zameni nepokretne imovine opštine, kao i odgovarajućoj uredbi koja zabranjuje zamenu opštinske imovine privatnom.

Na taj način, prema optužnici, Kosovskoj agenciji za privatizaciju pričinjena je šteta u vrednosti otuđenog, odnosno zamenjenog objekta, procenjena na 125.100 evra.

Zbog toga se Mujka i Muzljukaj terete za krivično delo „Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja“ iz člana 414 stav 2 u vezi sa stavom 1 i članom 31 Krivičnog zakonika Kosova.

Za šta se Mujka tereti u drugoj tački optužnice?

Prema optužnici, Faruk Mujka, kao izvršni direktor „Ibar-Lepenca“, koji je po zakonu bio obavezan da prijavi svoju imovinu, nije prijavio sve tražene podatke.

Navodi se da je, u periodu do 15. jula 2023. godine, u svojoj kući držao 60.050 evra u gotovini, koji su pronađeni i zaplenjeni tokom pretresa izvršenog po nalogu suda.

Taj iznos, prema optužnici, nije prijavio u obrascu za prijavu imovine podnetom Agenciji za sprečavanje korupcije, iako je bio zakonski obavezan da prijavi i gotov novac.

Zbog toga se Mujka tereti i za krivično delo „Neprijavljivanje ili lažno prijavljivanje imovine, prihoda, poklona, materijalne koristi ili finansijskih obaveza“ iz člana 430 stav 2 Krivičnog zakonika Kosova.

https://kossev.info/mujka-za-rtk-necemo-stati-vise-od-80-objekata-uz-jezero-gazivode/


Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.