AKTIV: Proces uspostavljanja Zajednice srpskih opština tehnokratski proces bez ljudskog lika

Kakav će odnos Zajednica srpskih opština imati sa Beogradom, kakvo će biti njeno finansiranje, nepoverenje Srba prema Prištini i kako će se rešiti pitanje zdravstva i obrazovanja – četiri su ključna straha Srba sa Severa Kosova kada je u pitanju Zajednica srpskih opština – neki su od nalaza u izveštaju "Zajednica srpskih opština – Zbir svih naših strahova" koji je danas predstavila nevladina organizacija "Aktiv". Izveštaj, pored toga što obuhvata nalaze o "strahovima", stavovima i očekivanjima srpske zajednica sa Severa kada je u pitanju ZSO, daje i preporuke Beogradu, Prištini i Evropskoj uniji u daljim pregovorima o ovoj, za Srbe ključnoj temi. Istraživanje je rađeno nešto više od šest meseci kroz fokus grupe sa građanima sa Severa Kosova i intervjue sa političarima i predstavnicima nevladinih organizacija iz Prištine, Severne Mitrovice i Beograda.

Pet linija rascepa između Beograda i Prištine u vezi sa ZSO i četiri ključna straha Srba sa Severa

"Sama konstruktivna dvosmislenost je ostvarila mogućnost da Beograd i Priština različito interpretiraju sporazum, a posebno da ga interpretiraju različito baš za Zajednicu srpskih opština. Tu imamo nekoliko linija rascepa – prvi rascep je šta je priroda same Zajednice, drugi rascep je koje su to ingerencije, treći rascep je kada bi trebalo Zajednica da se oformi, četvrti rascep je kako bi trebalo da se finansira i kakve odnose bi trebalo da ima sa Beogradom i peti rascep je koji je to pravni okvir na osnovu kojeg bi Zajednica trebalo da se uspostavi," rekao je programski direktor Aktiva, Branislav Nešović, tokom jučerašnjeg predstavljanja izveštaja u Severnoj Mitrovici. 

Međutim, kako je Nešović objasnio, kada su u pitanju Srbi sa Severa Kosova – četiri su ključna problema, odnosno straha u vezi sa ZSO. 

"Dva su ključna problema u vezi sa zajednicom na Severu, a ona se tiču pre svega kakav će odnos ta Zajednica srpskih opština imati sa Beogradom, kakvo će biti njeno finansiranje, zatim nepoverenje prema samoj Prištini, odnosno namerama same vlade u Prištini i četvrto kako će se rešiti pitanje zdravstva i obrazovanja koji su u ovome što smo mi videli na osnovu nalaza određene crvene linije preko kojih, zajednica smatra, ne bi trebalo preći," objasnio je on.

Među nalazima izveštaja je i to da je sam proces uspostavljanja Zajednice srpskih opština "tehnokratski proces bez ljudskog lika" i jedan "ekspertski proces" u kojem zajednica koje se tiče ZSO nema nikakvih informacija o tome šta se dešava u procesu, ali i da nedostatak transparentnosti u stvari škodi čitavom procesu uspostalvjanja ZSO, jer je "stvorio strah, neizvesnost, nezadovoljstvo i nepoverenje unutar srpskog naroda, odnosno srpske zajednice".

Preporuke

Što se tiče preporuka trima stranama u pregovoru – one se osvrću na to šta bi ZSO trebalo da bude, koje bi nadležnosti trebala da ima, te šta bi ona trebalo da predstavlja za Srbe. 

Tako su neke od preporuka da moguće izvršne nadležnosti ZSO-a ne bi trebalo da predstavljaju pretnju za kosovske Albance, ili Prištinu, već "pre model za zajedničko bivstvovanje na ovoj teritoriji", da je finansiranje javnih službi, infrastrukturnih projekata i projekata vezanih za ekonomski razvoj od strane Srbije ključno zarad održanja socijalnog mira bezbednosti i pre svega sprečavanja tihog egzodusa, da ZSO treba da ima izvršne nadležnosti u četiri oblasti koje su stipulirane u samom Briselskom sporazumu, da ona treba da bude političko reprezentativno telo kosovskih Srba, ali i da upravlja razvojnim fondom za Sever, koristeći ga za balansirani razvoj svih srpskih sredina na Kosovu, te da ima ključnu ulogu u administriranju srpskog obrazovanja i zdravstva, pre svega zato što su to "institucije od vitalnog interesa za srpsku zajednicu."

Jedna od preporuka koja se tiče Evropske unije i strana u pregovoru jeste veća transparentnost u dijalogu, odnosno da bi "Evropska unija trebala da utiče na obe strane da nakon svakih pregovora naprave zajedničke izjave kako bi ovi razgovori bili jasniji", zatim jedna od prepruka jeste da "tripartitni razgovori počnu što pre", ali i da takozvane "paralelne institucije" ne smeju da se ukinu dok se ZSO ne formira, odnosno da "to treba da bude paralelni proces, jer je to nešto što stvara najviše straha kod zajednice."

Izveštaj, čiju je izradu finansijski podržao KFOS prethodno je predstavljen u Prištini, a nakon jučerašnjeg predstavljanja u Severnoj Mitrovici, on će u petak biti predstavljen i u Beogradu.  


Čitav izveštaj "Zajednica srpskih opština – Zbir svih naših strahova" možete pogledati OVDE, a verziju na engleskom OVDE.


 



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.