
Skupština opštine Severna Mitrovica usvojila je danas izmene i dopune uredbe o radnom vremenu poslovnih subjekata, kojima se preciziraju satnice, postupak za produženi rad i uslovi za organizovanje muzike na otvorenom. Za ugostiteljske objekte u prizemlju stambenih zgrada predviđena je pisana saglasnost najmanje dve trećine nastanjenih stambenih jedinica u ulazu, dok su za teže prekršaje propisane kazne do 1.500 evra. Za izmene je glasalo 10 odbornika Srpske liste, dva odbornika iz albanske zajednice bila su protiv, a tri odbornika iz srpskih opozicionih stranaka uzdržana.
Izmene neće stupiti na snagu dok se ne sprovede administrativno razmatranje i akt ne bude objavljen, a predsedavajući Ivan Zaporožac već je poručio da će opština nastaviti da se bori za svoje odluke i ukoliko ih MALS ospori.
Izmene Uredbe broj 04/2023 bile su treća tačka današnje sednice Skupštine opštine. Prema obrazloženju dostavljenog predloga, cilj je da se otklone neusklađenosti prethodnog propisa, preciziraju nadležnosti i uvedu jasnija pravila za produženo radno vreme, muzičke programe i prekršajnu odgovornost.
Osnovna uredba usvojena je 29. decembra 2023. godine. Novim aktom ona se ne stavlja van snage, već nastavlja da važi sa izmenama i dopunama. Naziv se pojednostavljuje u „Opštinska uredba o radnom vremenu poslovnih subjekata“.
Za koje lokale važi radno vreme do ponoći?
Prema dostavljenom tekstu izmena, restorani, barovi i drugi ugostiteljski sadržaji mogu raditi od 7 do 24 časa, i u letnjem i u zimskom režimu. Hoteli i moteli mogu neprekidno pružati usluge smeštaja i noćenja, dok se njihove restoranске i barske usluge obavljaju u propisanom radnom vremenu. Produženi rad ugostiteljskih objekata moguć je uz posebno odobrenje.
Za barove i diskoteke takođe je predviđeno radno vreme od 7 do 24 časa, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno. Internet-kafei i igraonice sa konzolama za video-igre mogu raditi od 8 do 23 časa.
Trgovinski objekti mogu raditi leti od 8 do 24 časa, a zimi od 8 do 23.30. Tržni centri imaju isti režim tokom cele godine, od 8 do 23.30 časova. Zanatske delatnosti mogu se obavljati od 7 do 24 časa, dok je za profesionalne i druge uslužne delatnosti, poput advokatskih, pravnih, ekonomskih i geodetskih kancelarija, predviđen najširi okvir od 7 do 22 časa, u kojem subjekti samostalno određuju svoje radno vreme.
Letnji režim ujednačen je na period od 1. aprila do 30. septembra, a zimski od 1. oktobra do 31. marta. Posebno su uređeni i rad pijaca, sportskih objekata, skladišta i građevinskih delatnosti, dok se zdravstvene ustanove, laboratorije i apoteke izuzimaju iz opšteg režima i upućuju na posebne propise i planove dežurstava.
Muzika na otvorenom: Pisano odobrenje i saglasnost stanara
Najviše rasprave izazvao je član koji uređuje muzičke i zabavne programe na otvorenom. Prema predlogu, ugostiteljski objekat koji organizuje živu muziku, di-džej program, žurku, koncert ili drugi sličan program na otvorenom mora prethodno da pribavi pisano odobrenje nadležnog organa opštine.
Ako se objekat nalazi u prizemlju stambene ili stambeno-poslovne zgrade, uz zahtev se prilaže pisana saglasnost najmanje dve trećine nastanjenih stambenih jedinica u ulazu u kojem se lokal nalazi. Za svaki nastanjeni stan računa se najviše jedna saglasnost, koju daje jedno punoletno lice koje u njemu stanuje.
Saglasnost može da se odnosi na jedan događaj, više tačno određenih događaja ili na period koji ne može biti duži od jedne kalendarske godine. Predviđena je i mogućnost provere verodostojnosti saglasnosti, uz zaštitu ličnih podataka.
Saglasnost stanara, međutim, ne znači automatsko dobijanje dozvole. Opština može da odbije zahtev ako nisu ispunjeni drugi zakonski uslovi ili postoji osnovan rizik od prekomerne buke, ugrožavanja bezbednosti ili narušavanja javnog reda i mira. Odobrenje se može ograničiti ili ukinuti ukoliko se ti uslovi prekrše.
Na samoj sednici dodatno je saopšteno da se, nakon konsultacija sa pravnim timom, u član o muzičkim programima unosi stav prema kojem konačnu odluku o izdavanju odobrenja donosi nadležni organ opštine Severna Mitrovica, pošto utvrdi da su ispunjeni svi uslovi propisani uredbom i važećim propisima.
Albancki odbornici osporavaju pravni osnov, Srbi zahtevaju zaštitu stanara
Rasprava o izmenama uredbe otvorila je pitanje nadležnosti opštine, zaštite stanara od buke, ali i mogućeg osporavanja novog propisa pred Ministarstvom administracije lokalne samouprave (MALS).
Odbornici iz albanske zajednice Aida Ferati Dolji i Emir Azemi izneli su pravne primedbe na odredbu koja predviđa saglasnost stanara za organizovanje muzičkih programa na otvorenom. Jedan od njih ocenio je da kosovski zakoni i Ustav ne predviđaju opšti uslov da poslovni subjekt mora da pribavi saglasnost stanara kako bi organizovao muziku.
„Opštine ne mogu donositi uredbe koje su u suprotnosti sa centralnim zakonima ili koje prevazilaze nadležnosti koje imaju. Zakoni o lokalnoj samoupravi izričito predviđaju da opštinski akti moraju biti u skladu sa ustavnim i zakonskim sistemom Kosova. Zato je ova odredba problematična i ja sam protiv ovakve uredbe“, rekla je Aida Ferati Dolji.
Emikr Azemi je naveo da je sporna odredba tokom razmatranja izmenjena, ali da je njena ranija verzija bila znatno radikalnija i pravno neprihvatljiva. Zatražio je da se razjasni da li je pravna služba dala mišljenje o predlogu koji je dostavljen odbornicima.
„Da li je ova uredba dobila tumačenje pravne kancelarije kada nam je dostavljena?“, upitao je.
Predsedavajući Skupštine Ivan Zaporožac, odgovarajući na primedbe, govorio je i o mogućnosti da MALS ospori opštinsku uredbu. On je poručio da opština neće odustati od svojih odluka ukoliko budu poništene, ocenjujući da se takva poništavanja mogu događati i iz političkih razloga.
„I kada nam nelegalno ponište bilo koju odluku, i kada nam politički ponište odluku, nastavićemo borbu. Opet ćemo tu odluku dati i opet ćemo nastaviti da se borimo kako bi građani naše opštine živeli bolje“, rekao je Zaporožac.
U nastavku rasprave predsedavajući je istakao da opština dobija pritužbe građana na rad lokala i buku, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Obrazložio je da cilj izmena nije ograničavanje poslovanja lokala jedne zajednice, već uvođenje pravila koja će važiti za sve i zaštita stanovnika koji žive u njihovoj neposrednoj blizini.
Odbornik Srpske liste Stefan Marković ocenio je da opozicija ima pravo da kritikuje, ali da se i ova tačka nepotrebno politizuje. Govoreći o saglasnosti dve trećine stanara, naveo je da odbornici treba da imaju u vidu položaj ljudi koji žive u stambenim zgradama, posebno porodica sa malom decom.
„Neka se stave u poziciju da dođe neko ispred njihove kuće i pusti glasnu muziku, a da oni nemaju pravo da se pitaju ili da podnesu prijavu, posebno ako imaju malu decu“, rekao je Marković.
On je ocenio da Skupština ima pravo da uređuje pitanja iz svoje nadležnosti i da građanima treba omogućiti da se izjasne o muzičkim programima koji se organizuju u neposrednoj blizini njihovih domova.
Prema dostavljenom predlogu, za muziku na otvorenom u ugostiteljskom objektu koji se nalazi u prizemlju stambene ili stambeno-poslovne zgrade potrebna je pisana saglasnost najmanje dve trećine nastanjenih stambenih jedinica u ulazu. Saglasnost ne znači automatsko izdavanje dozvole, jer opština mora da utvrdi i ispunjenost drugih uslova, uključujući propise o buci, bezbednosti i javnom redu. Na sednici je pročitan i dodatni stav prema kojem konačnu odluku o odobrenju donosi nadležni organ opštine.
Zahtev za produženi rad najmanje tri dana ranije
Predlogom se uvodi jedinstven postupak za produženo radno vreme. Poslovni subjekt treba da podnese zahtev nadležnoj opštinskoj direkciji najmanje tri dana pre dana za koji traži produženje, uz podatke o objektu, vrsti delatnosti, traženom periodu i obrazloženje.
Naknade su predviđene u iznosu od pet evra po odobrenom satu za trgovinske i zanatske delatnosti, odnosno deset evra za ugostiteljske i uslužne delatnosti. Za restorane i svečane sale u kojima se organizuju proslave, naknada za posebno odobren produženi rad iznosi 50 evra dnevno za kapacitet do 200 mesta, odnosno 100 evra za kapacitet od 201 do 500 mesta.
Uvodi se i mogućnost da Skupština, na predlog gradonačelnika, usvoji godišnji kalendar manifestacija i dana od posebnog značaja za opštinu. Za određene zone ili vrste delatnosti može se utvrditi poseban režim radnog vremena. Poslovni subjekti obuhvaćeni takvom opštom odlukom ne bi morali da podnose pojedinačne zahteve niti da plaćaju naknadu za produženi rad, ali bi i dalje morali da poštuju propise o buci, javnom redu i bezbednosti.
Novčane kazne do 1.500 evra
Izmenama se preciznije razlikuju lakši i teži prekršaji. Za neisticаnje radnog vremena ili isticanje netačnog rasporeda predviđene su kazne od 50 evra za fizičko i odgovorno lice, 100 evra za samostalnog preduzetnika i 300 evra za pravno lice.
Teži prekršaji obuhvataju rad van dozvoljenog vremena bez potrebnog odobrenja, kršenje uslova produženog rada, organizovanje programa na otvorenom bez dozvole ili propisane saglasnosti stanara, kao i postupanje suprotno posebnim režimima. Za njih su predviđene kazne od 200 evra za fizičko i odgovorno lice, 500 evra za samostalnog preduzetnika i 1.500 evra za pravno lice.
Uredba predviđa i da se za isto činjenično postupanje ne može izreći više kazni, odnosno da se, kada je određeno postupanje već posebno sankcionisano drugim propisom, primenjuju odgovarajuće kaznene odredbe tog propisa.
Stupanje na snagu tek nakon administrativnog razmatranja
Prema završnoj odredbi, izmene i dopune stupaju na snagu sedam dana od objavljivanja na zvaničnoj internet stranici opštine, na službenim jezicima, nakon sprovedenog postupka administrativnog razmatranja u skladu sa važećim propisima.
To znači da samo današnje glasanje ne predstavlja početak primene novih pravila. Tačan datum stupanja na snagu zavisi od završetka administrativnog postupka i objavljivanja akta.
KoSSev je prethodno izvestio i o drugoj odluci sa današnje sednice, kojom je pokrenut novi postupak za uklanjanje zelenog znaka „♥ Mitrovica“.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.







