
U Prištini se danas obeležava 27. godišnjica „Dana oslobođenja Prištine“. Bivši pripadnici OVK, u uniformama „UČK“, marširali su trgovima ovog grada, zahtevajući oslobađanje svojih bivših vođa koji očekuju presudu u Hagu pod optužbama za ratne zločine, kojima preti kazna i do 45 godina zatvora.
Dva dana od potpisivanja Kumanovskog sporazuma, i dan od usvajanja Rezolucije 1244 i završetka NATO bombardovanja – danas građani Prištine slave „Dan oslobođenja Prištine“.
27 godina od Kumanovskog sporazuma, bezbednost i dalje izazov
27 godina od okončanja NATO bombardovanja
Juče, 10. juna, navršilo se 27 godina od okončanja NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije i usvajanja Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, kojom je uspostavljen međunarodni civilni i bezbednosni okvir za Kosovo.
Već narednog dana, 11. juna 1999. godine, počelo je raspoređivanje međunarodnih snaga KFOR-a na Kosovo, nakon potpisivanja Kumanovskog vojno-tehničkog sporazuma između Vojske Jugoslavije i NATO-a.
Prve jedinice KFOR-a ušle su na Kosovo iz pravca Severne Makedonije, a predvodile su ih britanske snage. Tokom 11. i 12. juna međunarodne trupe raspoređivale su se širom Kosova, dok su se istovremeno povlačile snage Vojske Jugoslavije i MUP-a Srbije.
U Prištinu su prve stigle britanske jedinice iz sastava KFOR-a, koje su tokom 12. juna preuzele kontrolu nad ključnim objektima u gradu. Istog dana na prištinski aerodrom Slatina stigli su i ruski vojnici iz sastava mirovnih snaga u Bosni i Hercegovini, koji su prethodno u tajnosti prešli put od Bosne i Hercegovine do Kosova. Njihov dolazak izazvao je diplomatsku i vojnu krizu između Rusije i NATO-a oko budućeg statusa i kontrole aerodroma, ali je spor rešen bez oružanog sukoba.
U danima koji su usledili na Kosovo su raspoređene desetine hiljada pripadnika međunarodnih snaga iz zemalja NATO-a i partnerskih država, dok je Misija Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK) počela uspostavljanje civilne administracije predviđene Rezolucijom 1244.
Dok su za Srbiju, i Srbe sa Kosova ovi dani u negativnom sentimentu, za Albance na Kosovu, u pitanju je oslobođenje i dani ulaska međunarodnih snaga se zvanično predstavljaju kao Oslobođenje Kosova.
Program u Prištini
Povodom ove godišnjice, SO Priština održala je svečanu sednicu, na kojoj su prisustvovali institucionalni predstavnici, bivši pripadnici OVK, pripadnici KBS-a, KP-a i drugi.
Na ovoj sednici, kako prenosi Koha, „vrednovana je žrtva za slobodu, put ka izgradnji države i razvoj glavnog grada kroz godine“.
Istovremeno, gradonačelnik Prištine, Perparim (Përparim) Rama, ovom prilikom rekao je da se, prema njegovim rečima:
Sloboda stečena žrtvom mora pratiti odgovornošću za izgradnju države i prestonice dostojne budućih generacija
„Danas smo na ovoj simboličnoj sednici na kojoj se susreću prošlost i budućnost. S jedne strane vidite da su ovde veterani Oslobodilačke vojske Kosova, oni koji su hrabrošću, žrtvom i verom doneli slobodu. S druge strane imamo institucije koje nas danas čuvaju: imamo Kosovske bezbednosne snage, Kosovsku policiju, vatrogasce i sve radnike koji svakodnevno služe glavnom gradu i njegovim građanima. Ova slika je najlepši dokaz našeg puta od otpora ka izgradnji države, od borbe za slobodu ka odgovornosti da je čuvamo i jačamo“, rekao je on.
Najavljeni i memorijalni centri za porodicu Jašari i Rugovu
A posle Prekaza, on je ujedno najavio da će i u Prištini biti izgrađen memorijalni kompleks porodice Jašari.
To će, kaže, biti prostor „sećanja, refleksije i obrazovanja za mlade generacije“.
Osim Jašarija počast u Prištini dobiće i bivši kosovski predsednik, Ibrahim Rugova.
„Takođe, u završnoj fazi je i projekat memorijalnog parka i predsedničke biblioteke ‘Ibrahim Rugova’. I to će biti institucija koja će čuvati nasleđe istorijskog predsednika i biti simbol znanja, kulture i državotvornog vizionarstva“, kazao je Rama.
Među učesnicima današnjeg marša bio je i Rustem Mustafa, poznatiji kao Remi, nekadašnji komandant OVK za oblast Laba. Mustafa je nakon rata bio optužen u slučaju poznatom kao „Labska grupa“, koji se odnosio na zlostavljanje i nehumano postupanje prema pritvorenicima tokom sukoba na Kosovu. Prvobitno je 2003. godine osuđen na 17 godina zatvora, ali je nakon ponovljenog postupka kazna smanjena na četiri godine. Danas je jedan od istaknutijih predstavnika veteranskih organizacija OVK i redovno učestvuje na skupovima podrške bivšim liderima OVK kojima se sudi pred Specijalizovanim većima Kosova u Hagu.
On je govorio na današnjoj sednici. Kako javlja Koha, istakao je prema njegovim rečima – „istorijski značaj 11. juna 1999. godine i značenje borbe za slobodu Kosova“.
„Danas obeležavamo 27. godišnjicu oslobođenja Prištine, najvažnijeg dana oslobođenja našeg glavnog grada. 11. jun 1999, borba za slobodu, krunisana je ulaskom snaga Oslobodilačke vojske Kosova i povlačenjem snaga NATO-a sa Kosova. To je bio dan kada je sloboda postajala opipljiva. Oslobođenje grada i celog Kosova, kroz oslobodilačku borbu i iskrcavanje NATO-a na Kosovo, nije samo priča o našoj slavnoj prošlosti, već i putokaz za budućnost i strateški pravac koji Kosovo treba da sledi“, rekao je on.
Marširali bivši pripadnici OVK
Bivši pripadnici OVK promarširali su trgovima Prištine u uniformama „UČK“, te zahtevajući oslobađanje bivših lidera OVK koji očekuju presudu u Hagu pod optužbama za ratne zločine, kojima preti kazna i do 45 godina zatvora.

Uprkos tome, bivši pripadnici OVK navode da je „rat OVK bio pravedan“, te da se bivši lideri, prema njihovim rečima, suočavaju sa, kako su to oni ocenili – „nepravednim suđenjima u Hagu“.
Ujedno, izrazili su optimizam da će se što pre vratiti na Kosovo.
Ratni invalid, Aslan Doši, poznat kao zamenik komandanta „Togu“, rekao je da su današnji marš i obeležavanje „oslobodilačkog rata“, prema njegovim rečima – „izraz poštovanja prema veteranima, invalidima i svima koji su doprineli oslobođenju zemlje“.
Veruje, kaže, da oslobađanje bivših lidera OVK treba da bude „trenutno“, jer je to, prema njegovim rečima – „kazna i nepravedno suđenje našem oslobodilačkom ratu“, prenosi dalje Koha.
Još jedan bivši pripadnik OVK, Hajzer Bistrica, kazao je da je služio u OVK od prvih dana pa sve do „oslobođenja zemlje“.
On se, kaže, ponosi time, što je, kako je kazao „živi svedok žrtve rata“, i da su emocije danas, kako je kazao „neopisive“.
„Služio sam u Oslobodilačkoj vojsci Kosova od prvih dana do dana oslobođenja. Ja sam učesnik koji je nosio oružje iz Albanije na Kosovo da bih pomogao čak i malobrojnim vojnicima koji nisu imali priliku da se vrate na put, ponosni smo na taj period kada smo imali priliku da pomognemo našim vojnicima koji su bili ovde. Ponosan sam što sam danas to učinio i živi sam svedok te žrtve koja se dogodila“, rekao je on.
Ujedno, još jedan bivši pripadnik OVK, odnosno komandant operativne zone Lab-Goljak, kazao je da:
„Uniforma UČK ostaje sveti simbol za borce“, te da svako pojavljivanje u njoj, prema njegovim rečima – „budi emocije ratnog vremena“.
Pripadnicima UČK zahvalio se gradonačelnik Prištine Perparim Rama, rekavši da je marš organizovan u „znak sećanja na herojske žrtve i porodice koje su doprinele slobodi zemlje“.

Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








