Policijska potraga za urednikom „Slavija info“ pred izbore: Pretresen i zapečaćen stan, Stefanović tvrdi da je pokušaj da se ućutka, novinarska udruženja traže odgovore

Za Ljubomirom Stefanovićem, urednikom i voditeljem portala i Jutjub kanala „Slavija info“, raspisana je policijska potraga zbog sumnje da je objavom na društvenoj mreži Iks izazivao paniku i nerede, potvrdilo je u ponedeljak Više javno tužilaštvo u Beogradu. Dva dana ranije policija je pretresla njegov stan i zapečatila ulazna vrata, dok porodica i advokati nisu znali gde se nalazi. Stefanović se potom oglasio, potvrdio da se sklonio i optužio državne organe da pokušavaju da ga onemoguće u radu svega nekoliko dana pred parlamentarne izbore. Udruženje novinara Srbije, Asocijacija nezavisnih elektronskih medija i regionalna mreža SafeJournalists zatražili su objašnjenja nadležnih, uz upozorenja da policijska i tužilačka ovlašćenja ne smeju biti sredstvo pritiska na medije.

Slučaj urednika „Slavija info“ otvorio je više pitanja: zbog čega je, osim pretresa stana, bilo neophodno njegovo pečaćenje, koja je oprema oduzeta, kakva je pravna osnova preduzetih mera i da li je njihov obim srazmeran krivičnom delu za koje se Stefanović sumnjiči.

Prema zvaničnom saopštenju Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, objavljenom 19. oktobra, policijska potraga raspisana je po nalogu Posebnog odeljenja za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, zbog postojanja osnova sumnje da je Stefanović izvršio krivično delo izazivanje panike i nereda.

Tužilaštvo je saopštilo da 17. oktobra nije pronađen na prijavljenoj adresi prebivališta.

Povod za postupanje je objava na profilu „Slavija info“ na društvenoj mreži Iks od 16. oktobra, uz koju je postavljen video-snimak sa digitalno obrađenim likom Miloša Medenice.

Prema tužilaštvu, objava je sadržala naslov: „Vučić će pucati na građane na dan izbora“.

U video-snimku se, kako se navodi u saopštenju, iznosi tvrdnja da će visoko pozicionirani pripadnik „škaljarskog klana“ iz Crne Gore pucati na građane Srbije nakon navodne krađe izbora i proglašenja pobede SNS-a.

Tužilaštvo smatra da postoje osnovi sumnje za krivično gonjenje, dok Stefanović odbacuje postupanje nadležnih i tvrdi da je njegova svrha sprečavanje njegovog daljeg javnog rada.

Pretres stana i više od 24 sata bez kontakta

Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave kriminalističke policije ušli su u Stefanovićev stan u subotu, 17. oktobra, u popodnevnim satima, izvršili pretres i potom zapečatili ulazna vrata.

Stefanović u trenutku pretresa nije bio kod kuće.

Njegova porodica i advokati narednih sati nisu uspevali da stupe u kontakt sa njim, zbog čega je advokat Ivan Ninić javno zatražio od nadležnih da saopšte gde se nalazi.

Ninić je na društvenoj mreži Iks ukazao da Stefanovićeva porodica nema informacije o njegovoj sudbini, a potom je Udruženju novinara Srbije izjavio da nije obavešten o policijskoj potrazi.

U nedelju, 18. oktobra, UNS je od Ministarstva unutrašnjih poslova i tužilaštva zatražio objašnjenje zbog pretresa i nemogućnosti porodice da uspostavi kontakt sa urednikom „Slavija info“.

Istovremeno, pojavile su se medijske informacije da je za njim raspisana potraga, iako javnost u tom trenutku još nije imala zvanično saopštenje tužilaštva.

U ponedeljak je potvrđeno da Stefanović nije uhapšen, već da je odlučio da se skloni.

Stefanović: „Dobro sam, sklonio sam se na sigurno“

Stefanović je 19. oktobra stupio u kontakt sa redakcijom lista „Danas“ i potvrdio da je bezbedan.

„Dobro sam, sklonio sam se na sigurno“, izjavio je.

Objasnio je da nije unapred znao za pretres i da je, kada je prišao zgradi u kojoj živi, primetio policiju.

„Nisam znao da će doći da mi pretresaju stan. Kada sam prišao stanu, video sam da je policija opkolila moju zgradu i tada sam se sklonio“, preneo je „Danas“, a zatim i UNS.

U naknadnom video-obraćanju preko svog kanala Stefanović je izjavio da nema poverenja u Više javno tužilaštvo u Beogradu, koje vodi Nenad Stefanović, niti u Posebno odeljenje za visokotehnološki kriminal.

Tvrdi da je tokom prethodnih sedam godina trpeo različite oblike pritisaka policije i tužilaštva zbog svog novinarskog rada.

Prema njegovim navodima, na državnim granicama pretresan je više od 90 puta, a ranije je i nezakonito privođen.

Poslednji pretres opisao je kao vrhunac takvog postupanja, tvrdeći da je policija nasilno ušla u njegov dom i oduzela mu opremu potrebnu za rad.

Stefanović smatra da je cilj postupka da mu se, tokom završnice predizborne kampanje, onemogući oglašavanje na internetu.

„Ja na to nisam hteo da pristanem. Nisam, jer nemam poverenje u VJT koje vodi Nenad Stefanović i u VTK“, izjavio je.

Najavio je da neće dobrovoljno pristupiti nadležnima pre 26. oktobra, dana nakon parlamentarnih izbora, ali da je spreman da odgovara za ono što mu se stavlja na teret ako se političke okolnosti promene.

„Ako dođe do promene režima, predaću se vrlo rado i odgovarati za šta me optužuju“, naveo je.

Poručio je i da se nalazi na relativno bezbednom mestu, ali nije javno precizirao svoju lokaciju.

Novinarska udruženja: Zašto je stan zapečaćen, šta je oduzeto?

Dok tužilaštvo tvrdi da postoje osnovi sumnje za krivično gonjenje zbog objave na društvenoj mreži, novinarske organizacije zahtevaju da institucije objasne i opravdaju konkretne mere koje su preduzele.

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) reagovala je 18. oktobra, tražeći od Ministarstva unutrašnjih poslova i tužilaštva da hitno obaveste javnost zašto je stan urednika „Slavija info“ pretresen i zapečaćen.

ANEM je podsetio da Stefanović kritički izveštava o vlastima i bavi se pitanjima od javnog interesa, kao i da je ranije prijavljivao pritiske bezbednosnih službi.

Dan kasnije reagovala je i regionalna mreža SafeJournalists, koja okuplja novinarske organizacije iz zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Udruženje novinara Kosova.

U saopštenju od 19. oktobra mreža izražava ozbiljnu zabrinutost zbog pretresa i pečaćenja stana Stefanovića i zahteva transparentno, pravično i srazmerno postupanje institucija.

SafeJournalists priznaje da je tužilaštvo naknadno saopštilo razlog raspisivanja policijske potrage, ali ocenjuje da su brojna pitanja ostala bez odgovora.

„Današnje saopštenje tužilaštva razjašnjava razlog policijske potrage, ali ne pruža odgovore na ova pitanja“, navodi se u reagovanju.

Od Ministarstva unutrašnjih poslova i tužilaštva zatraženo je da saopšte zašto je stan zapečaćen, koja je oprema eventualno oduzeta i zbog čega su takve mere bile neophodne.

Mreža zahteva i da relevantna dokumentacija bude dostupna Stefanoviću i njegovim advokatima, uz poštovanje prava na odbranu.

„Svako postupanje mora biti zakonito, obrazloženo i srazmerno, uz puno poštovanje prava na odbranu“, poručuju.

Posebno upozoravaju na vreme u kojem su mere preduzete – svega nedelju dana uoči parlamentarnih izbora.

„Zastrašivanje novinara i medijskih radnika nedelju dana pred izbore predstavlja udar na slobodu medija i pravo građana da budu informisani. Policijska i tužilačka ovlašćenja ne smeju se koristiti kao sredstvo pritiska ili onemogućavanja medijskog rada“, ističe SafeJournalists.

Saopštenje su potpisale novinarske organizacije iz Srbije, Kosova, Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije.

Raniji sukob sa BIA: Tvrdnje o prinudnom odvođenju i pritiscima na uređivačku politiku

Aktuelni slučaj nije prvi susret Stefanovića sa bezbednosnim i pravosudnim organima Srbije.

U oktobru 2024. godine javno je optužio pripadnike Bezbednosno-informativne agencije da su ga protiv njegove volje odveli na razgovor.

Prema njegovoj tadašnjoj izjavi, 11. oktobra 2024. godine na putu do studija presrela ga je grupa pripadnika BIA i odvela u prostorije u policijskoj stanici Voždovac, gde je više sati ispitivan.

Stefanović je tvrdio da je tokom razgovora trpeo pritiske zbog sadržaja koje objavljuje, uključujući i zahteve da promeni uređivačku politiku „Slavija info“.

ANEM je u sadašnjem reagovanju podsetio da je urednik kanala prijavljivao prinudno odvođenje i zahteve za promenu načina izveštavanja.

Stefanović tvrdi da je zbog tog događaja podneo krivičnu prijavu, ali da postupak nije doveo do utvrđivanja odgovornosti.

U najnovijem obraćanju ponovio je optužbe na račun nadležnog tužilaštva, navodeći da je upravo ranije iskustvo jedan od razloga zbog kojih ne veruje da bi sada imao pravičan tretman.

Te tvrdnje predstavljaju Stefanovićevo svedočenje i njegovu ocenu rada institucija, a ne pravosnažno utvrđene činjenice.

Navodi o digitalnom nadzoru: Upotreba alata Cellebrite

U pozadini slučaja nalazi se i pitanje digitalnog nadzora novinara i aktivista u Srbiji.

Stefanović je ranije tvrdio da je tokom postupanja bezbednosnih službi bio izložen nadzoru mobilnog telefona.

U najnovijem obraćanju naveo je da je preko SHARE fondacije pribavio stručne nalaze o neovlašćenom pristupu njegovom uređaju i da je zbog toga podnosio prijave.

SafeJournalists navodi da je njegov slučaj bio obuhvaćen istraživanjem zloupotrebe digitalnih forenzičkih alata i da je analiza organizacije Amnesty International ukazala na upotrebu alata Cellebrite na njegovom telefonu tokom ranijeg zadržavanja.

U pitanju je tehnologija namenjena otključavanju mobilnih uređaja i preuzimanju podataka sa njih.

Organizacija Amnesty International je u decembru 2024. godine objavila istraživanje „Digitalni zatvor“, koje dokumentuje zloupotrebe digitalnih forenzičkih alata i špijunskog softvera protiv novinara i aktivista u Srbiji.

U tom istraživanju utvrđeni su slučajevi neovlašćenog pristupa telefonima, uključujući upotrebu alata Cellebrite i špijunskog softvera NoviSpy.

NoviSpy, prema nalazima organizacije, omogućava pristup osetljivim podacima, kao i daljinsko uključivanje mikrofona ili kamere telefona.

Otkrića Amnesty International-a predstavljaju širi, dokumentovani kontekst sumnji o digitalnom nadzoru u Srbiji. Ona, međutim, ne znače da je u svakom pojedinačnom slučaju utvrđena ista vrsta nadzora.

U Stefanovićevom slučaju novinarske organizacije posebno ukazuju na upotrebu alata Cellebrite, dok njegove tvrdnje o špijunskom softveru i odgovornosti pojedinih službi zahtevaju razjašnjenje u odgovarajućem postupku.

Privođenje i tokom 2025. godine

Stefanović je bio privođen i u avgustu 2025. godine.

Tada je, prema UNS–u i SafeJournalists mreži, osumnjičen za falsifikovanje isprave zbog dokumenta objavljenog na društvenoj mreži Iks, predstavljenog kao odluka o pomilovanju predsednika Srbije Aleksandra Vučića i članova njegove porodice.

Nakon žalbe na rešenje o zadržavanju, sud je usvojio žalbu i Stefanović je pušten.

Suprotstavljena medijska izveštavanja

O Stefanovićevom slučaju mediji u Srbiji izveštavali su različito. U javnosti oblikovane su dve suprotstavljene predstave o slučaju – prema prvoj, Stefanović je osumnjičeni koji izbegava nadležne organe; prema drugoj, reč je o medijskom radniku koji se sklonio zbog ranijih iskustava sa službama i straha od zloupotrebe državne moći.

Agencija Tanjug je još 18. oktobra, pozivajući se na svoja saznanja, objavila da se vlasnik „Slavija info“ nalazi u bekstvu i da ga pravosudni organi traže zbog sporne objave na Iksu.

Dan kasnije prenela je i zvanično saopštenje tužilaštva o raspisanoj policijskoj potrazi.

Pojedini tabloidi izveštavali su o tome gde se Stefanović navodno skriva. Blic je, prenoseći navode Informera, objavio tvrdnju da se nalazi u Crnoj Gori.

Nasuprot tome, Vreme je 19. oktobra pisalo o okolnostima u kojima se više od jednog dana nije znalo gde se urednik „Slavija info“ nalazi, o ranijim postupcima protiv njega i objavama tabloida koje su ga predstavljale kao osobu u bekstvu.

Danas je potom stupio u neposredan kontakt sa Stefanovićem i objavio njegovu izjavu da je dobro i da se sklonio na sigurno.

N1 i drugi mediji preneli su i zvanični stav tužilaštva i Stefanovićeve odgovore, dok su novinarske organizacije otvorile pitanje zakonitosti i srazmernosti postupanja.

Otvorena pitanja pred izbore

Za krivično delo izazivanje panike i nereda neophodno je utvrđivanje zakonom propisanih elemenata dela, a sama činjenica da je objavljen uznemirujući sadržaj ne predstavlja automatski dokaz krivične odgovornosti.

Sa druge strane, ni činjenica da se određena objava pojavila na novinarskom ili medijskom kanalu sama po sebi ne isključuje mogućnost krivičnopravne odgovornosti.

Do sada objavljeno saopštenje tužilaštva ne daje detaljan odgovor na pitanje zbog čega su nakon pretresa zapečaćena vrata stana, niti precizira obim eventualno oduzete opreme.

Ostaje otvoreno i pitanje da li će Stefanovićevom advokatskom timu biti omogućen potpuni uvid u dokumentaciju o policijskom postupanju.

Posebnu težinu slučaju daje činjenica da se odvija neposredno uoči parlamentarnih izbora u Srbiji, zakazanih za 25. oktobar.

 

 



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.