Poglavlje 35 zahteva potpunu primenu Briselskog sporazuma

Srbija je spremna da pregovore sa EU počne otvaranjem poglavlja 32 o kontroli javnih finansija, ali stav Evropske Unije u ovom trenutku je da primat ima poglavlje 35 koje se tiče Kosova, a koje zahteva potpunu primenu Briselskog sporazuma, rekla je danas šefica pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije EU, Tanja Miščević, na zajedničkoj sednici radnih grupa – Pravosuđe i osnovna prava i Pravda, sloboda i bezbednost Nacionalnog konventa o EU.
 
"Srbija jeste spremna da otvori poglavlje 32. Odluka je uvek politička. Dakle, na nama je da taj posao završimo. Zašto nema otvaranja? Pa, kao što znate, isto kao i ja, stav je da je u ovom momentu politički primat ima otvaranje poglavlja 35, koji opet zahteva potpunu primenu Briselskog sporazuma. To nije nikakva tajna i ja mislim da smo svi toga svesni. Sa dijalogom koji je zakazan za 9. februar između Beograda i Prištine o normalizaciji, možemo očekivati i taj razvoj," rekla je Miščević i dodala da se očekuje "zanimljiva 2015. godina".
 
Miščević je istakla i da je pregovaračka pozicija Vlade Srbije za svako poglavlje – tajni dokumet, naglasivši da on ne može biti javan do dana međuvladine konferencije.
 
Tada se, ukazala je ona, paralelno, na engleskom i srpskom jeziku taj dokument postavlja na sajt Vlade Srbije i Evropske komisije.
 
"Ni oni svoju pregovaračku poziciju ne objavljuju do tog trenutka", poručila je Miščević.
 
Ona je dodala i da će do kraja godine biti pušten u rad i sajt pregovarčkog procesa i na njemu će biti postavljena sva dokumenta koja su dostupna javnosti.
 
Govoreći o procesu uključivanja civilnog sektora u pregovarački proces, Miščević je rekla da nije zadovoljna i podvukla da postoji jednoobrazovanost uključivanja nevladinih organizacija u ovaj proces.
 
"Nismo razvili opšte razumevanje potreba za uključivanje organizacija civilnog društva u pojedinim ministarstvima. Neki shvataju tu potrebu, dok se drugi još uče", istakla je ona.
 
Predsednik skupštinskog Odbora za evropske integracije, Aleksandar Senić, rekao je da civilni sektor treba što više da bude uključen u pregovore, istakavši da je parlament spreman za proces pregovora i da je Odbor usvjio sve neophodne akte.
 
On smatra i da Srbija ne treba da "juri za pregovorima", poručivši da je strateški cilj Srbije da 2020. godine postane članica EU.
 
Direktorka Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, koja je koordinatorka Radne grupe za poglavlje 23, Sonja Stojanović Gajić, ocenila je da ministarstva pravde i unutrašnjih poslova ne komuniciraju na odgovarajući način sa civilnim sektorom.
 
"Ministartsvo pravde je bilo bolje u odnosu na MUP i učinilo je dostupnim sve ključne informacije. To ministarstvo je učinilo dostupnim i prvu i drugu verziju akcionog plana, a što nije slučaj sa MUP-om," rekla je ona.
 
Koordinator Radne grupe za Poglavlje 23 – Pravosuđe i osnovna prava, Milan Antonijević iz Kuće ljudskih prava i demokratije, rekao je da je želja ovih organizacija bila da se zajedničkom sednicom ukaže na činjenicu da ministarstva ne uključuju na isti način nevladin sektor u proces pregovora.
 
"Zahtevamo i kalendar kako bismo se pripremili kao organizacije civilnog društva za sve što nam sledi u 2015. godini," rekao je Antonijević. 

 



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.