
Slučaj "Drenica" i suđenje Oliveru Ivanoviću su jedni od najvećih uspeha EULEX-a po mišljenju odlazećeg šefa ove misije – Nemca Bernta Borharta. Šef kancelarije EU na Kosovu, Samuel Žbogar, pohvalio je EULEX za "odličan posao" u poslednje dve godine pod rukovodstvom Bernta Borharta. Borhart odlazi ove nedelje, ali još uvek nije saopšteno ko će ga zameniti.
"Verujem da pravično suđenje, u kojem odbrana i tužilaštvo imaju pravo da iznesu svoje argumente i u kojem sudsko veće pažljivo odmerava težinu iznetih dokaza, predstavlja uspeh, bez obzira da li će okrivljeni biti proglašen krivim, ili ne. Suđenje Oliveru Ivanoviću i Dreničkoj grupi, koja se održavaju u Osnovnom sudu u Mitrovici, omogućava svim stanovnicima Kosova da zacele stare rane i nastave da žive svoje živote sa pogledom uperenim ka budućnosti," rekao je Borhart na oproštajnoj konferenciji za štampu sinoć u Prištini.
|
Bogato iskustvo diplomate na Kosovu: od zamenika Viljama Vokera do šefa EULEX-a Nemac Bernt Borhart je na dužnost šefa EULEX-a stupio u februaru 2012. godine, preuzevši dužnost od francuskog generala Gzavijea de Marnjaka. Borhart je između ostalih dužnosti, od 2007. do 2010, bio i ambasador Nemačke u Albaniji, a pre toga je bio i šef nemačke kancelarije na Kosovu, u vreme kada ova kancelarija sebe još uvek nije nazivala ambasadom. U bogatoj diplomatskoj biografiji ovog Nemca, za Srbe je posebno interesantan podatak da je Borhart bio zamenik Vilijema Vokera u Kosovskoj verifikacionoj misiji OEBS-a, koja je prethodila bombardovanju tadašnje SRJ. |
Borhart je istakao da je cilj EULEX-a pružanje podrške Kosovu u oblasti vladavine prava na putu ka evropskim integracijama, te da uprkos teškoćama i izazovima, EULEX nije uplašen, a misija je uspešna.
"Čvrsto sam uveren da pozitivan put prenosa odgovornosti sa EULEX-a na kosovske organe vlasti, treba da se nastavi i da će biti nastavljen. Pozivam vas da zajedno radite na sprovođenju preostalih delova sporazuma proisteklog iz dijaloga u Briselu," rekao je Borhart, koji je pomenuo i napade na osoblje EULEX-a na Severu Kosova, ali i uspeh EULEX-a na ovoj teritoriji:
"Misija nije uplašena, uprkos dva ozbiljna napada na naše osoblje tokom mojeg rada ovde, jedan sa fatalnim ishodom i jedno ubistvo u pokušaju. EULEX sprovodi svoj mandat na severu Kosova."
Borhart je govorio i o uspehu u ekshumaciju tela nestalih lica:
"U traganju istine o nestalim licima, osoblje EULEX-a koje je deo tima kosovskog odeljenja za sudsku medicinu je do sada uradio 426 ekshumacija, dok je 422 delova ostataka ponovo povezano."
Šef kancelarije EU na Kosovu, Samuel Žbogar, koji je takođe prisustvovao ovoj konferenciji za štampu, pohvalio je EULEX za "odličan posao", naročito u poslednje dve godine – pod rukovodstvom Bernta Borharta.
"Za vreme Vašeg boravka, kao šef EULEX-a, uspeli ste da od Misije stvorite pravog partnera Kosova; snagu na koju Kosovo može da računa kao podršku na svom putu da obezbedi bolju budućnost za svoje građane. Detaljno ste naveli koliko je EULEX postigao u zajedničkoj odgovornosti sa kosovskim institucijama i prenosu ovlašćenja u brojnim ključnim oblastima i napredak je vidljiv i značajan,“ naveo je Žbogar.
Među većim brojem prusutnih kosovskih zvaničnika na oproštajnom prijemu u hotelu "Emerald" u Prištini, bili su i ministar za rad, Nenad Rašić, zamenik ministra policije, Saša Rašić, kao i šefica Administrativne kancelarije za Mitrovicu, Adrijana Hodžić.
O slučaju Drenička grupa
Slučaj suđenja Dreničkoj grupi, koje je u toku, propratilo je nekoliko kontraverzi. Pre samog početka suđenja desio se prvi – do danas nerazjašnjen događaj, a koji se ticao nestanka tri člana ove grupe iz Kliničkog centra u Prištini, gde su, umesto u pritvoru, ova lica bila u bolnici zbog navodnih zdravstvenih problema.
Tako su dva dana pred početak suđenja Dreničkoj grupi 1, troje optuženih – Sami Ljuštaku, Sahit Jašari i Ismet Hadža nestali iz Kliničkog centra u Prištini. Nakon što se nisu pojavili na prvom ročištu suđenja, 22. maja, EULEX-ov sudija Darius Sielicki je tada i izdao nalog za njihovo hapšenje, da bi se oni gotovo istog dana predali kosovskoj policiji, a sutradan i pojavili u sudu.
Kako su tada izveštavali kosovski mediji, ova tri člana Dreničke grupe su se predala nakon trodnevnih pregovora sa EULEX-om, kosovskom policijom i zatvorskom službom.
Sve vreme je, međutim, javnosti ostalo nejasno da li su se nakon bega optuženi nalazili u prištinskom kliničkom centru – kako je tvrdila odbrana, ili van bolnice, s obzirom na to da ni policiji, ni lekarima, pristalice ove trojice optuženika nisu dozvoljavale da uđu u sobe u kojima su se navodno nalazili, takođe su javljali kosovski mediji.
Potom, uprkos tome što je EULEX-ov sudija prvobitno izdao nalog za hapšenje ova tri člana Dreničke grupe, tretirajući ih tako beguncima, on je ipak, narednog dana, a nakon što su se ova trojica odbeglih pojavila u sudnici, rekao da ne želi da čuje obrazloženje optuženih u vezi sa njihovim odsustvovanjem sa suđenja prvog dana i čak dodao da, ukoliko ga kosovske vlasti obaveste da okrivljeni nisu pobegli, onda "nemaju o čemu da razgovaraju."
"Juče je objavljeno da Vaš klijent nije pobegao. Ukoliko me kosovske vlasti obaveste da nije bilo bežanja, nemamo o čemu da razgovaramo. Sa druge strane, ukoliko bi Vaš klijent bio označen kao begunac, onda biste naravno imali prava da odgovorite," rekao je tada Sielicki.
Međutim, ovaj EULEX-ov sudija je imao kontradiktorne izjave i u vezi sa odlukom da optuženi iz ovog slučaja budu u pritvoru u Dubravi, umesto u zatvoru u Severnoj Mitrovici, kako je prvobitno odlučio. Odluku da članovi Dreničke grupe ne ostanu u pritvoru u Severnoj Mitrovici, Sielicki je obrazložio strahom od reakcije srpskog stanovništva sa Severa.
"Promenio sam odluku, jer smo se uplašili da srpska lokalna populacija ne bi raširenih ruku prihvatila konvoj vozila koji bi dovezao optužene," rekao je tada Sielicki.
Međutim, narednog dana, Sielicki je dao suprotno obrazloženje zašto okrivljeni ne bi trebalo da budu u pritvoru u Severnoj Mitrovici, odnosno, zašto bi mogli da se na suđenja u Severnu Mitrovicu dovoze iz zatvora u Dubravi, koji se nalazi u opštini Istok.
"Videli smo da je situaciija ovde u Mitrovici mirna i da nema nasilja od strane drugih osoba, tako da nema razloga da držimo optužene u pritvoru u Mitrovici, i oni se mogu prebaciti danas nazad u Dubravu," objasnio je tada Sielicki.
Konačno, srpsku javnost je posebno iznenadila vest da je Ismetu Hadži odobrena odbrana sa slobode, dok istovremeno EULEX-ovo tužilaštvo nije odobrilo nijedan zahtev Oliveru Ivanoviću i Dragoljubu Delibašiću da se brane sa slobode, uprkos tome što je srpska vlada dala garancije za ova dva lica, koja su uz to do tada provela gotovo sedam meseci u pritvoru bez podizanja optužnice, i uprkos tome što je Oliver Ivanović u međunarodnoj i kosovskoj javnosti viđen kao najumereniji i najkooperativniji srpski političar sa Severa Kosova, dostupan u svakom trenutku, te dojučerašnji partner međunarodnim organizacijama i predstavnicima, pa i samom EULEX-u.
Ismet Hadža je kasnije i vraćen u pritvor, što su neki protumačili da je to urađeno usled pritiska javnosti.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








