
Izvor: Koha (Tekst je izvorno preveden sa albanskog)
Zbog novca, romski i aškalijski učenici u Mitrovici pohađaju srpski paralelni sistem
Piše: Ardona Popova
Kosovo se suprotstavilo Srbiji u borbi za decu romske i aškalijske zajednice koja žive u jednom naselju na jugu Mitrovice. Ona pohađaju škole na severu koje funkcionišu u okviru srpskog paralelnog sistema. Roditelji ih upisuju u te škole zbog finansijskih davanja. Vlasti Južne Mitrovice, s druge strane, pokrenule su inicijativu da i ove učenike integrišu u državni obrazovni sistem.
Mesečna davanja od 40 evra podstakla su pojedine porodice romske i aškalijske zajednice iz naselja „Adem Voca“ u Južnoj Mitrovici da svoju decu šalju na školovanje u Severnu Mitrovicu.
Roditelji, koji su želeli da ostanu anonimni, rekli su za KOHU da im finansijska davanja koja svakog meseca dobijaju od srpskih paralelnih institucija pomažu da pokriju troškove života.
„Kada smo se vratili ovde, odnosno kada smo se vratili, dete je nastavilo školovanje tamo na severu kako mu se školovanje ne bi prekidalo. Mi smo došli sa severa, preselili smo se ovde pre 17 godina… Sa socijalnom pomoći i dečjim dodatkom koje dobijamo od Kosova ne možemo da sastavimo kraj s krajem, jer moramo da plaćamo vodu, struju, vodu, odnošenje smeća, a taj novac nije dovoljan. Zato deca idu na sever kako bismo im obezbedili bolje uslove“, rekao je jedan stanovnik.
Neka od dece ispričala su da se nastava odvija na srpskom jeziku i da pohađaju različite predmete. Međutim, neka od njih rekla su da srpski jezik ne razumeju u potpunosti, što im otežava praćenje nastave.
„Idem u školu na severu. Zove se ‘Branko Radičević’ i peti sam razred. U odeljenju imamo samo Rome i tamo učimo matematiku, srpski jezik, fizičko vaspitanje, a sada i engleski“, rekao je jedan učenik.
„Učimo slova, radimo sve. U školu idemo autobusom, vraćam se… autobus dolazi ovde po nas i vraća nas nazad. Malo, ne znam mnogo srpski. Razumemo pomalo, ovi stariji znaju više. Kada učiteljica dođe, kažemo: ‘Dobar dan’“, rekao je drugi učenik.
Edin Ljahi, rukovodilac Centra za učenje u zajednici u Mitrovici, rekao je da je reč o zabrinjavajućoj pojavi koja traje već nekoliko godina. Prema njegovim rečima, više od 90 odsto dece koja koriste usluge centra za učenje pohađa nastavu u paralelnim školama u Severnoj Mitrovici.
„Zabrinjava činjenica da su deca koja pohađaju nastavu u paralelnom obrazovnom sistemu etnički segregisana, da nedostaje saradnja i da to dugoročno ne doprinosi uključivanju. Da nije bilo centra za učenje u zajednici, neka od ove dece i dalje bi imala probleme sa osnovnim nivoima obrazovanja, poput brojeva, slova i drugih oblasti učenja. To zatim stvara lančane poteškoće, jer otežava nastavak srednjeg obrazovanja ili fakulteta, kao i zapošljavanje i uključivanje u društvo“, rekao je Ljahi.
U junu ove godine Opština Južna Mitrovica objavila je Lokalni akcioni plan za unapređenje prava zajednica, u kojem se razmatra i pitanje pohađanja nastave u paralelnim školama u Severnoj Mitrovici.
U okviru ovog plana predviđene su i stipendije za ove učenike.
Koordinator ovog plana, Enes Kačapori, rekao je da opština treba da stvori bolje uslove za ove zajednice, ali da odluka o upisu dece u škole ostaje pravo roditelja.
„Mi kao država možemo da im ponudimo uslove, ali od njih zavisi da li žele da decu upišu u škole Kosova. Oni dobijaju dečji dodatak, u zavisnosti od broja dece, socijalnu pomoć od 100 do 300 evra, kao i dečji dodatak od 40 evra mesečno. Opština bi, u okviru svojih mogućnosti i kapaciteta, trebalo da im obezbedi iste uslove koje imaju i ostali građani, možda čak i bolje, kako bi zajednice slale decu na školovanje na jug. Međutim, to ne zavisi samo od opštine, već i od želje samih zajednica“, rekao je Kačapori.
U okviru plana predviđene su i informativne kampanje i sastanci sa zajednicom za učenike koji se suočavaju sa jezičkim barijerama i poteškoćama pri izboru obrazovnog sistema. Za ovu aktivnost u 2026. godini izdvojeno je 300 evra.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








