Letnja škola bezbednosti u Baru: Međuregionalna saradnja ključna za razvijanje mira na zapadnom Balkanu

U Baru se ove nedelje održava letnja škola o bezbednosnoj politici sa učesnicima iz centralne Srbije, Kosova i Albanije. Ova škola je deo bezbednosnog istraživačkog foruma "Beograd-Priština-Tirana" koju već treću godinu za redom u partnerstvu organizuju Beogradski centar za bezbednosnu politiku, Kosovski centar za bezbednosne studije i Institut za demokratiju i medijaciju iz Tirane.

"Delimo zabrinutost za bezbednost ljudi i demokratizaciju. Verujemo da kompetentno uključivanje civilnog društva u bezbednosnim politikama može da učini upravljanje sektorom bezbednosti reprezentativnijim, transparentnijim, demokratičnijim i efektnijim," navela je direktorka Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Sonja Stojanović-Gajić.

Stojanović-Gajić je u razgovoru za KoSSev naglasila da su ove tri partnerske organizacije, pre samih premijera Srbije i Albanije, prepoznale suštinsku važnost saradnje Srbije i Albanije po stabilnost balkanskog regiona i započele saradnju. Kao jedan od najboljih rezultata te saradnje, osim onih koji kroz neposredne susrete utiču na bolje razumevanje ljudi i same edukacije, Stojanović-Gajić ističe to što su istraživanja kojim se organizacije bave u značajnom delu svojih aktivnosti referentna jer su podaci prikupljeni sa samog terena.

"Balkan i EU zamenili uloge"

Polaznici ove letnje škole o bezbednosti su radili i na razvoju četiri moguća scenarija za region do 2025. godine. Slikovit zaključak ove vežbe bili su medijski naslovi četiri moguća scenarija na Balkanu 2025. godine: "Ništa novo na Balkanu", "XX vek: Istorija se ponavlja", "Nećete poverovati šta se na Balkanu dogodilo" i "Balkan i EU zamenili uloge".

"Beogradski centar za bezbednosnu politiku je, na primer, u poslednjim istraživanjima o policijskoj saradnji između Kosova i Srbije, zatim budućnosti civilne zaštite na Severu Kosova, i drugim, imao značajnu pomoć kolega iz Prištine. Našim istraživačima je obezbeđen pristup referentnim sagovornicima, podacima, i ta saradnja je bila dragocena," navodi direktorka ovog centra.

Bezbednosni istraživački forum, u okviru kojeg se u poznatom crnogorskom letovalištu organizuje ova mini bezbednosna škola, ima za cilj da pospeši izbalansiranu debatu kod organizacija koje se na stručan način bave pitanjem bezbednosti u regionu, akademske zajednice, medija i aktera u javnim politikama.

Učesnici škole iz Beograda, Tirane, Prištine, Kosovske Mitrovice i ostalih gradova, u petodnevnom programu, kroz seriju predavanja i panela raznovrsnih stručnjaka iz regiona, vežbi i studijskih poseta crnogorskim institucijama imaju priliku da nauče kako da analiziraju i istražuju bezbednosne politike, pitanje bezbednosti ljudi, nacionalnu bezbednost, kao i regionalna bezbednosna pitanja koja su od zajedničkog interesa za zapadni Balkan. Oni uče i da identifikuju ključne promene u sektoru bezbednosti u regionu.

"Mislim da je ovo dobar korak da se ljudi upoznaju međusobno i da podele iskustva i mišljenja i to je prvi korak ka boljem razumevanju i poboljšanju saradnje među narodima u regionu u polju bezbednosti i to je način kako u regionu mogu i treba da se spuste tenzije i da se otvore vrata za međusobnu saradnju za bolju budućnost koju svi delimo zajedno," kaže student doktorskih studija bezbednosti u Ljubljani Biljbilj Kastrati (Bilbil Kastrati), 39, iz Prištine.

Učesnici su u pauzama isticali da je dobro to što po prvi put čuju neke informacije koje obično u svojim mestima nemaju priliku da saznaju. Učesnici imaju i nepodeljeno mišljenje da je ovakav način rada jedinstvena prilika za neposrednu razmenu iskustava u vezi sa pitanjem koje je od najveće važnosti za Balkan, a to je bezbednost.

Novinarka Radio Beograda Đurđica Dragaš, 41, prijavljujući se za ovu školu, istakla je da pored toga što ima priliku da dobije nove informacije o bezbednosnim politikama i uopšte, sazna o najnovijim bezbednosnim trendovima na Balkanu, ovakav susret je važan za nju upravo kako bi razmenila iskustvo sa kolegama, ali i da čuje drugačije stavove i informacije od onih u Beogradu.

"Ovo je dobra prilika da se razmene mišljenja i iskustva, da se čuju neki glasovi koje obično ne možemo da čujemo. Dobra je prilika da malo proširimo perspektivu pošto smo uglavnom zatvoreni u svom dvorištu, ali je i dobra prilika da na engleskom komuniciramo i vežbamo i na ovaj način, naravno i da malo uživamo u plivanju posle napornih meseci novinarskog rada," kaže Đurđica.

Među polaznicima ima i onih koji su već 'veterani' u međugraničnim i regionalnim susretima. Jedan od njih je Derant Krasnići (Derand Krasniqi), 35, iz Tirane, koji se bavi proučavanjem i rešavanjem pitanja radikalizacije i konflikta. On vrlo otvoreno pokazuje zadovoljstvo da se druži sa kolegama iz Srbije.

"Bio sam dva puta u Beogradu na konferencijama o međuregionalnoj saradnji o bezbednosti, ovo je treći put da učestvujem na sličnom događaju. Mislim da ne možemo da krivimo jednu ili drugu stranu, znate, kada se razvedu roditelji, za to su krive po pravilu obe strane. Ovde poštujemo identitet i volju samih ljudi i demokratske vrednosti. A put kako bi se poštovali i viđali sa zaista dobrom voljom i prijateljstvom, u dobrom duhu – dugačak je. Zato je važno da svi budemo posvećeni i angažovani ka naprednijoj budućnosti naših društava, umesto da idemo ka regresivnoj retorici koja je mnogo lakša da se dogodi," kaže Krasnići.

Škola u Baru je ovog leta okupila oko tridesetak učesnika koji se u svom profesionalnom radu, kao i na studijama, pored pitanja bezbednosti, bave i pitanjima evropskih integracija i međunarodnih odnosa. Svi učesnici su jedinstveni u oceni da su direktni susreti, studijske posete, u okviru međuregionalne saradnje, ključni za razvijanje mira među narodima zapadnog Balkana.

Glavni pokrovitelj ovog susreta je Kraljevina Norveške preko svog ministarstva spoljnih poslova. 



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.