
Dok bivša kosovska predsednica Vjosa Osmani zahteva odgovornost zbog izvođenja srpske pesme „Oj Kosovo, Kosovo“ na Forumu Evropske unije o proširenju u Briselu, istraživačica britanskog Instituta Henri Džekson Helena Ivanov postavlja druga pitanja: Ko je odgovoran za to što Zajednica srpskih opština nije formirana više od 13 godina nakon potpisivanja Briselskog sporazuma i za političke odluke koje su otežale svakodnevni život Srba na Kosovu? U direktnom odgovoru Osmani, Ivanov je poručila da politička simbolika jedne pesme ne može biti važnija od stvarnih posledica političkih odluka.
Polemika o instrumentalnom izvođenju pesme „Oj Kosovo, Kosovo“, koja je prethodna dva dana gotovo zasenila sam Forum EU o proširenju, dobila je novu dimenziju nakon što je Helena Ivanov, pridružena istraživačica Instituta Henri Džekson iz Londona, odgovorila na objavu Vjose Osmani.
Osmani je izvođenje srpske pesme na događaju posvećenom evropskom jedinstvu nazvala duboko uznemirujućim.
„Evropske vrednosti ne mogu se braniti jednom rukom, dok se drugom podrivaju. Duboko je uznemirujuće što je na Forumu EU o proširenju, koji slavi ‘jedinstvo’, data pozornica srpskoj nacionalističkoj pesmi koja negira suverenitet Kosova, dok samo Kosovo nije bilo prisutno“, poručila je Osmani na društvenoj mreži Iks.
„Ovo nije muzički izbor bez posledica. Ovo je politička poruka sa istorijom“, navela je, poručujući da žaljenje nije dovoljno i zahtevajući odgovore na pitanja ko je odabrao pesmu, ko je odobrio njeno izvođenje i ko preuzima odgovornost.
European values cannot be defended with one hand while undermined with the other.
It is deeply disturbing that, at an EU Enlargement Forum celebrating “unity”, a Serbian nationalist song denying Kosovo’s sovereignty was given a stage, while Kosovo itself was absent.
This is not a musical choice without consequences. It is a political message with a history.
Regret is not enough. Who selected it, who approved it, and most importantly, who takes responsibility?
— Vjosa Osmani (@VjosaOsmaniPRKS) November 16, 2026
Ivanov: Kamo sreće da su Priština i EU jednako ogorčene zbog ZSO
Na ovu izjavu direktno je odgovorila Helena Ivanov, koja je podelila objavu Osmani, uz opasku da bi volela da Priština i Evropska unija pokazuju jednako ogorčenje zbog neispunjavanja obaveza iz Briselskog sporazuma.
„Kamo sreće da su Priština i ostatak EU jednako ogorčeni zbog upornog neuspeha Kosova da uspostavi Zajednicu opština sa srpskom većinom, obavezu koju je Kosovo samo prihvatilo još 2013. godine kao deo Briselskog sporazuma“, napisala je Ivanov.
„Tekst pesme ‘Oj Kosovo, Kosovo’ ne podstiče nasilje niti promoviše etničku mržnju. Kontroverza proizlazi iz toga što se Kosovo pominje kao srpska teritorija i mogu da razumem zašto bi se Priština tome protivila“, poručila je.
Ipak, smatra da se mora praviti razlika između simbolike pesme i konkretnih političkih odluka.
„Valjda možemo da razlikujemo političku simboliku jedne pesme od stvarnih političkih odluka koje imaju ozbiljne posledice po živote ljudi“, poručila je.
Osvrnula se i na ocenu Osmani da pesma nosi političku poruku sa istorijskom pozadinom.
„U redu. Ali pitam se kakvu političku poruku Priština šalje godinama neispunjavanjem svojih obaveza, uz niz jednostranih mera koje su svakodnevni život kosovskih Srba učinile sve težim?“, upitala je Ivanov.
Kako je navela, posebno je frustrira činjenica da je nekoliko minuta muzike uspelo da izazove veliko ogorčenje, zahteve za odgovornošću i diplomatski spor, dok istovremeno sporazum potpisan pre više od 13 godina ostaje neispunjen.
„Ne dovodim u pitanje ničije pravo da se usprotivi pesmi. Dovodim u pitanje zašto smo, čini se, znatno više ogorčeni simbolikom nekoliko minuta muzike nego političkim odlukama sa veoma stvarnim posledicama po ljude na terenu“, navela je.
Oh boy, how I wish Pristina and the rest of the EU were this outraged by Kosovo’s continued failure to establish the Association of Serb-Majority Municipalities, an obligation Kosovo itself accepted back in 2013 as part of the Brussels Agreement.
The lyrics of “Oj Kosovo, Kosovo” do not incite violence or promote ethnic hatred. The controversy stems from references to Kosovo as Serbian territory, and I can understand why Pristina would object to that. But surely we can distinguish between the political symbolism of a song and actual political decisions that have serious consequences for people’s lives.
Vjosa Osmani describes the song as “a political message with a history”. Fair enough. But I wonder what political message Pristina has been sending through years of failing to fulfil its commitments, alongside a series of unilateral measures that have made everyday life increasingly difficult for Kosovo Serbs?
And this is what I find particularly frustrating about the whole controversy. A song has managed to generate enormous outrage, demands for accountability and a diplomatic row. Meanwhile, we have an agreement that remains unimplemented more than 13 years after it was signed, and an entire community whose everyday life has been affected by political decisions taken in Pristina.
I am not questioning anyone’s right to object to the song. I am questioning why we seem to be considerably more outraged by the symbolism of a few minutes of music than by political decisions with very real consequences for people on the ground.
Osmani ends her statement by asking: “Who selected it, who approved it, and most importantly, who takes responsibility?”
Well, I would like to ask the same questions about Pristina’s unilateral measures and its failure to implement the Association. Who made those decisions? Who approved them? And, most importantly, who takes responsibility for their consequences?
Because surely, if accountability matters when it comes to a song, it should matter considerably more when it comes to the lives of an entire community.
— Helena Ivanov (@HelenaIvanov) November 16, 2026
Ista pitanja o odgovornosti, ali upućena Prištini
Ivanov je završni deo svoje objave posvetila upravo pitanjima koja je Osmani postavila Evropskoj komisiji.
„Ko je izabrao, ko je odobrio i, najvažnije, ko preuzima odgovornost?“, glasila su pitanja bivše kosovske predsednice.
Ivanov ih je potom uputila Prištini, u vezi sa jednostranim merama i neformiranjem ZSO.
„Ko je doneo te odluke? Ko ih je odobrio? I, najvažnije, ko preuzima odgovornost za njihove posledice?“
Zaključila je da, ukoliko je odgovornost važna kada je reč o jednoj pesmi, ona mora biti daleko važnija kada je reč o životu čitave zajednice.
Od „Melodija jedinstva“ do diplomatske polemike
Polemika je započela 15. novembra, kada je na koncertu „Melodije jedinstva: Harmonije sa evropskog raskršća“, organizovanom uoči Foruma EU o proširenju u Briselu, slovenački sastav Marko Hatlak & Kapobanda izveo instrumentalnu verziju pesme „Oj Kosovo, Kosovo“, poznate i kao „Sa Kosova zora sviće“.
Stihovi nisu pevani, ali je na ekranu iza muzičara bio ispisan naziv kompozicije „Sa Kosova zora sviće“, uz oznaku „Kosovo“.
U Prištini se od tada na naslovnicama i u studijima niže niz reakcija političara, diplomata, novinara i predstavnika civilnog društva, koji su izvođenje protumačili kao promovisanje srpskih teritorijalnih pretenzija.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izrazila je žaljenje zbog izbora kompozicije, objašnjavajući da su repertoar odabrali sami muzičari i da izvođenje pesme ne odražava stavove Evropske komisije.
Njeno objašnjenje, međutim, nije zaustavilo polemiku. Naprotiv.
Kosovski ambasador u Belgiji Agron Bajrami i drugi zvaničnici zahtevali su da se utvrdi ko je odobrio program, dok su se u javnu raspravu uključili i predstavnici civilnog društva iz Srbije.
U Beogradu, talas reakcija predvodi osnivačica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić koja je ocenila izvođenje pesme kao sramotno, prozivajući srpsko civilno društvo za izostanak reakcije, dok je koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Bojana Selaković odgovorila da pesma sama po sebi ne poziva na mržnju, ubijanje ili etničko čišćenje.
Donika Emini, jedina učesnica Foruma sa Kosova, promenila je svoj govor i na skupu se obratila upravo u vezi sa izvođenjem ove melodije. Navela je da bi takvu pesmu očekivala na mitingu Slobodana Miloševića, ili Gatimestanu, ali ne na događaju posvećenom evropskoj budućnosti regiona.
„Ponosna sam što sam sa Kosova, ali ne želim da budem korišćena kao simbolično prisustvo. Ne predstavljam kosovske institucije, dolazim iz civilnog društva“, poručila je istovremeno.
Kada je Osmani pozdravila izvođenje pesme o Ademu Jašariju u Bruneju
U kontekstu sadašnje polemike zanimljiv je i jedan raniji događaj iz diplomatske aktivnosti same Vjose Osmani.
Tokom njene državne posete Bruneju, u maju 2025. godine, Kraljevski orkestar te zemlje izveo je pesmu „Mora fjalë“, posvećenu Ademu Jašariju, jednom od osnivača i komandanata OVK, koju Srbi doživljavaju suprotnom emocijom od Albanaca.
Osmani je tada javno pozdravila izvođenje kompozicije, objavljujući i snimak na društvenim mrežama.
„Mora fjalë“ donela je zvuke ove simbolične pesme u srce Bruneja Darusalama, u izvođenju Kraljevskog orkestra Bruneja, navela je tada Osmani, ocenjujući da taj gest pokazuje poštovanje prema žrtvi Kosova i snagu kulture koja prevazilazi granice.
Saopštenje je 6. maja 2025. objavljeno i na zvaničnom sajtu kosovskog predsedništva.
Iako su prilike i politički kontekst dva događaja različiti, oba primera pokazuju koliko se značenje muzičkog repertoara u diplomatskom protokolu može povezivati sa istorijskim i nacionalnim narativima.
„Oj Kosovo, Kosovo“ zasenilo Forum EU: Emini bi je očekivala na Miloševićevom mitingu, Selaković…
Marta Kos izrazila žaljenje zbog izvođenja pesme „Oj Kosovo, Kosovo“ u Briselu, ne stišavaju…
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.







