
Četrdeset četiri organizacije civilnog društva pozvale su parlamentarne stranke na Kosovu da odmah započnu razgovore i postignu dogovor o izboru novog predsednika do 6. oktobra, upozoravajući da bi novi neuspeh doveo do raspuštanja Skupštine i još jednog vanrednog izbornog ciklusa.
„Smatramo da Kosovo treba da ima funkcionalne institucije sa punim mandatima koje izvršavaju svoje obaveze prema građanima“, navode organizacije u jučerašnjem apelu.
Pozivaju parlamentarne stranke da „odmah“ pristupe postizanju dogovora koji bi omogućio izbor predsednika u roku koji je utvrdio Ustavni sud.
„Još jedan neuspeh da se izabere predsednik doveo bi do raspuštanja Skupštine i novih izbora“, upozoravaju.
Ocenjuju da bi, nakon ponovljenih institucionalnih kriza i uzastopnih izbornih ciklusa, Kosovo time ušlo u novu blokadu, bez garancije da bi novi izbori rešili politička neslaganja zbog kojih predsednik ni sada ne može da bude izabran.
„Dve godine ograničenih mandata i političke neizvesnosti“
Potpisnici upozoravaju da posledice ne bi bile ograničene samo na pitanje novog šefa države.
Prema njihovoj oceni, institucije su tokom prethodne dve godine duže periode funkcionisale sa ograničenim mandatima ili u tehničkom svojstvu, dok bi još jedna blokada dodatno oslabila demokratski nadzor, mogućnosti za ekonomski razvoj, međunarodne odnose i poverenje građana u institucije.
Dogovor, smatraju, podrazumeva ustupke sa obe strane.
Od parlamentarne većine traže otvorenost prema kandidatima koji mogu da obezbede širu međustranačku podršku, dok od opozicionih partija očekuju konkretne predloge i učešće u pronalaženju rešenja.
„Pozivamo sve partije da preispitaju svoje početne pozicije i postignu dogovor o kandidatima, parlamentarnoj podršci i učešću potrebnom da bi proces bio završen u predviđenom roku“, navode.
Naglašavaju i da dogovor o predsedniku ne znači da vlast i opozicija moraju da prevaziđu sva politička neslaganja, već samo da obezbede institucionalnu saradnju potrebnu za funkcionisanje države.
Organizacije su ponudile i da posreduju u eventualnim razgovorima političkih aktera.
Zašto je 6. oktobar poslednji rok
Poziv civilnog društva usledio je svega nekoliko dana nakon što je Ustavni sud objavio puno obrazloženje odluke u predmetima KO256/26 i KO258/26 i razrešio jedno od ključnih pitanja višemesečne institucionalne krize.
Sud je utvrdio da je aktuelni saziv Skupštine konstituisan nakon isteka ustavnog roka od 30 dana, ali da to samo po sebi nije značilo automatsko raspuštanje parlamenta niti je učinilo neustavnim kasniji izbor Vlade „Kurti 4“.
Kašnjenje je, međutim, proizvelo drugu posledicu.
Prema tumačenju Ustavnog suda, Skupština je morala da bude konstituisana najkasnije 7. avgusta, zbog čega je rok od 60 dana za izbor predsednika počeo da teče već 8. avgusta.
Ističe 6. oktobra.
Do tada Skupština mora da sprovede i završi postupak izbora predsednika. Ukoliko to ne učini, parlament se raspušta po samom Ustavu, a vanredni parlamentarni izbori moraju da budu održani u roku od 45 dana.
To znači da bi, u slučaju novog neuspeha, izbori usledili već tokom novembra, a ne krajem decembra.
Ova vremenska odrednica dobila je dodatnu političku težinu zato što su se pre odluke Ustavnog suda u javnosti pojavljivale procene da bi eventualni novi izbori mogli da budu održani krajem decembra, kada veliki broj građana iz dijaspore tradicionalno boravi na Kosovu.
Više analitičara ovakav scenario povezuju sa navodnom političkom računicom Samoopredeljenja i činjenicom da ta stranka tradicionalno dobija snažnu podršku birača iz dijaspore. Poslanica Samoopredeljenja Arbereše Krieziju-Hiseni prethodno je kao poželjan datum eventualnih izbora pomenula 27. decembar.
Odluka Ustavnog suda takav kalendar sada praktično isključuje: ukoliko predsednik ne bude izabran do 6. oktobra, novi izbori moraju da budu održani u ustavnom roku od 45 dana.
Kosovo je već jednom ove godine otišlo na izbore zbog predsednika
Sadašnja situacija gotovo neposredno ponavlja krizu iz proleća ove godine.
Skupština tada nije uspela da izabere predsednika ni nakon niza pokušaja. Poslednjeg dana roka, 28. aprila, održano je više neuspešnih sednica, bez potrebnog kvoruma zbog odsustva opozicionih poslanika. Po isteku roka parlament je raspušten, a Kosovo je ponovo otišlo na izbore.
Vanredni parlamentarni izbori održani su 7. juna. Samoopredeljenje je na njima osvojilo 53 mandata, PDK 22, LDK 18, AAK sedam, Srpska lista devet, a lista „Za slobodu, pravdu i opstanak“ Nenada Rašića jedan mandat.
Ni novi izbori, međutim, nisu rešili pitanje predsednika.
Samoopredeljenje i LDK su početkom septembra kao zajedničkog nestranačkog kandidata predložili profesora Bekima Sejdijua, ali deo poslanika LDK nije podržao taj dogovor. Sejdiju je 14. septembra saopštio da povlači kandidaturu zbog nedovoljne parlamentarne podrške, ocenjujući da je proces ušao u „vrtlog političkih sukoba“.
Kurti je, međutim, 30. septembra ponovo rekao da Sejdiju ostaje kandidat Samoopredeljenja i najavio nove razgovore sa opozicijom.
Danas je saopštio da su kontakti sa političkim strankama već počeli.
„Počeli smo komunikaciju i, naravno, ovaj vikend je odlučujući za postizanje dogovora, kako bismo sledeće nedelje imali predsednika“, kazao je Kurti.
Zajednička deklaracija 44 organizacije civilnog društva objavljena je dan pre ove Kurtijeve izjave.
Među 44 potpisnika i organizacija iz Severne Mitrovice
Zajedničku deklaraciju potpisale su 44 organizacije civilnog društva sa Kosova. Među njima, kao prva potpisnica je i Centar za zastupanje demokratske kulture (ACDC) iz Severne Mitrovice, organizacija koja deluje pre svega u srpskoj zajednici na severu Kosova.
Potpisnici su još: Centar za obuku i resurse za zastupanje (ATRC), CEL Kosovo – Centar za jednakost i slobodu, Program za građanska prava Kosovo (CRP/K), Community Building Mitrovica (CBM), Democracy Plus (D+), Demokratija za razvoj (D4D), Dylberizm, Fond za razvoj zajednice (CDF), Kosovski forum osoba sa invaliditetom, Forum za građanske inicijative, Fourth Wave, Grupa za pravne i političke studije (GLPS), Handikos Istog, Inicijativa za napredak (INPO), Građanska inicijativa Srbica, Kosovski demokratski institut (KDI), GAP institut, Kosovski institut za pravosuđe (IKD), KLGI institut, Institut Riinvest, INTEGRA, Savet za zaštitu ljudskih prava i sloboda (KMDLNj), Kosova – Women 4 Women, Kosovska fondacija za civilno društvo (KCSF), Kosovo Advocacy and Development Centre (KADC), Pokret FOL, NVO „Syri i Vizionit“, ROMTEGRA, OMM Gjethi, Organizacija osoba sa invaliditetom – Handikos Kačanik, GERMIN, Organizacija za demokratiju, antikorupciju i dostojanstvo „ÇOHU!“, Prištinski institut za političke studije (PIPS), Kosovski centar za rodne studije, Kosovski centar za bezbednosne studije, Centar za politike i zastupanje, Centar za razvoj društvenih grupa (CSGD), Mreža žena Kosova, Mreža NVO AVONET, Mreža ženskih NVO Qeliza, SEKHMET Institute, ShL-Kosova i Kosovski centar za rehabilitaciju žrtava torture (KRTC).
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








