Na Trgu Skenderbeg u Prištini održan je danas veliki protest protiv prvostepene presude Specijalizovanih veća četvorici bivših čelnika OVK, pod sloganom „Ne u moje ime“. Skup je organizovala platforma „Sloboda ima ime“, uz organizovan dolazak učesnika autobusima iz sredina širom Kosova, prisustvo političara, članova porodica osuđenih i veterana OVK.
Tokom protesta podrške četvorici bivših čelnika OVK koji su 16. septembra prvostepeno proglašeni krivim za ratne zločine, uključujući proizvoljno lišavanje slobode, surovo postupanje, mučenje i ubistvo, puštani su i danas beli golubovi, kao simbol mira.
Presuda nije pravosnažna i odbrana ima pravo žalbe.
Glavne poruke sa govornice nisu bile usmerene samo na žalbeni postupak, već i na osporavanje samog smisla presude, kritiku Specijalizovanih veća i tvrdnje da se kroz proces zapravo udara na OVK, Kosovo i albansku istoriju.
Na zgradu vlade Kosova postalvjena je i uniforma UČK, dok su simbolično uručeni i „fajlovi“, koje su nosila deca pogiulih pripadnika OVK.
Potpredsednik Organizacije ratnih veterana OVK Gazmend Silja poručio je da su, kako je rekao, „od 16. septembra i svi oni članovi udruženog zločinačkog poduhvata“, optužujući sud da „ne zna šta se ovde dogodilo 1998. i 1999. godine“.
„Neka ih je sram gde god da su“, poručio je. Silja je posebno napao, kako se tvrdi, korišćenje materijala iz Srbije.
„Kako je moguće da su ovom sudu dosijei Srbije verodostojniji od svedočenja američkih i britanskih zvaničnika?“, upitao je.
Specijalizovana veća nazvao je „sudom koji pripada svima osim Kosovu“ i „pečatom srama međunarodne pravde“.
„Uklonite ovu mrlju sa sebe i sa nas. Uklonite je kroz pravdu i kroz pomilovanje“, poručio je međunarodnim saveznicima.
Silja je sabirao i višedecenijske kazne iz različitih procesa protiv pripadnika OVK i tvrdio da je „naša borba osuđena na 627 godina zatvora“.
Njegov govor završio je još jednom porukom međunarodnim saveznicima: da su 1999. pripadnici OVK bili „vojnici slobode, vojnici generala Veslija Klarka i NATO-a“ i da su danas spremni ponovo da se svrstaju uz njih, jer je, kako je rekao, „granica demokratskog sveta sa Rusijom samo 30 kilometara od ovog trga“.
Sličnu poruku uputio je i bivši potpredsednik OVL OVK Nasim Haradinaj, koji je međunarodnoj zajednici rekao da je Kosovo „izdano“ u pitanju suđenja.
„Pomogli ste nam u ratu, zajedno smo pobedili, ali ste nas izdali. Vratite poverenje“, rekao je Haradinaj.
On je odbacio i naglašavanje individualne odgovornosti osuđenih: „Ne možete nas ubediti da su ovo individualni slučajevi. Od danas pa nadalje – svi smo OVK.“
Predstavnik platforme „Sloboda ima ime“ Ismailj Tašoli protest je predstavio kao nadstranački.
„Grob palog borca nema političku stranku i sloboda nema političku stranku“, rekao je.
OVK je nazvao „najsvetlijom stvari našeg puta i opredeljenja za slobodu“, uz tvrdnju da je njena borba bila „najčistija borba koja se pamti“.
Komentarišući istog dana posetu predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, poručio je:
„Verujemo u vrednosti Evrope, ali ne verujemo u dvostruke standarde kada je reč o pravdi. Ne u naše ime.“
Potpredsednica PDK Vljora Čitaku, koja je, sa ostalim poslanicima PDK, prisustvovala protestu, ocenila je da je reč o „najvažnijoj bici za Kosovo, Albance i istoriju“.
Među okupljenima su bili i Perparim Rama, Fatmir Ljimaj, kao i Ramuš Haradinaj, uz političare i estradne ličnosti.
Na snimcima platforme „Sloboda ima ime“ prikazan je Haradinajev pozdrav sa Endritom Tačijem, sinom bivšeg predsednika Hašima Tačija. Na protestu su bili i članovi porodica Kadrija Veseljija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Seljimija, kao i bivši predsednik PDK Memlji Krasnići.
Posebno oštru poruku dao je i stariji učesnik u odeći i beretki sa oznakama OVK, predstavljen kao ratni vojni invalid.
„Ni Srbija nije bila gora od onih koji su slali dosijee u Hag“, rekao je, dodajući: „Bolje da mi otvore grob nego da prihvatim tu presudu.“
Ljavdije Gradica, ćerka Leca Gradice, rekla je da „neće dozvoliti da ova presuda bude potvrđena, niti da se istorija prepiše ili izobliči“.
„Moj otac nije dao život da bismo mi ćutali. Dao je život za Kosovo u kojem pravda nema dvostruke standarde i u kojem se žrtva onih koji su se borili za slobodu ne izjednačava sa zločinom i genocidom“, rekla je.
Student Granit Spahiju poručio je da „studenti i narod Kosova nikada ne ćute“, završavajući obraćanje rečima upućenim sudijama u Hagu: „Ne u naše ime.“
Jedan od organizatora, Ćljirim Haziri, objasnio je da je 1. oktobar izabran zbog simbolike studentskih protesta iz 1997. godine.
„Danas protestujemo iz istog razloga – da ne ćutimo“, rekao je.
Obraćajući se posleratnoj generaciji, poručio je: „Omladino Kosova, neka vam je halal krv mog oca.“
Pevač Iljir Šaćiri objavio je i pesmu „Ne u moje ime“
S pravom pitam svet – gde su mu oči?
Nagrađuje neprijatelje koji su nas ubijali.Lažima i izmišljotinama
blate moju borbu,
teško im je da nas pogledaju pravo u čelo.Ta naša tri sveta slova
kroz generacije žive u srcu,
dok god sunce bude obasjavalo zemlju.Nema slobode,
nema ni dobrog dana,
dok se u otadžbinu ne vrate
junaci oslobodioci.Nepravda
i suđenja bez kraja,
Kosovo doziva:
Ne u moje ime.Iz dana u dan gaze nam slobodu,
zbog sedam krivica koje nikada nismo počinili.Lažima i izmišljotinama
blate moju borbu,
teško im je da nas pogledaju pravo u čelo.Ta naša tri sveta slova
kroz generacije žive u srcu,
dok god sunce bude obasjavalo zemlju.Nema slobode,
nema ni dobrog dana,
dok se u otadžbinu ne vrate
junaci oslobodioci.Nepravda
i suđenja bez kraja,
Kosovo doziva:
Ne u moje ime.
Današnji skup usledio je nakon više od dve nedelje protesta protiv presude Specijalizovanih veća, koji su održavani u Prištini i drugim sredinama.
Današnji skup nije izolovan događaj. Protesti protiv presude Specijalizovanih veća traju praktično svakodnevno od 16. septembra, kada su Hašim Tači, Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići prvostepeno osuđeni na ukupno 81 godinu zatvora za ratne zločine.
Platforma „Sloboda ima ime“ navela je uoči današnjeg skupa da se protestuje već 15 dana zaredom, dok su okupljanja održavana i van Kosova. Današnji 1. oktobar organizatori su namerno povezali sa studentskim protestima Albanaca na Kosovu iz 1997. godine.
Samo nekoliko sati pre protesta, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je u Prištini da „ništa i niko ne može prepisati istoriju Kosova“, ali i da se presuda Specijalizovanih veća odnosi na individualnu odgovornost optuženih, da „otpor Kosova nije bio na suđenju“ i da mandat nezavisnih pravosudnih institucija mora da se poštuje. Optuženi, podsetila je, imaju pravo na žalbu.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








