
Ustavni sud Kosova utvrdio je danas da je izbor Nenada Rašića za potpredsednika poslednjeg saziva kosovske skupštine iz redova srpske zajednice – bio neustavan, saopšteno je iz ovog suda.
„Odluka Skupštine Republike Kosovo od 10. oktobra 2025. godine o izboru potpredsednika Skupštine iz reda poslanika srpske zajednice nije u saglasnosti sa stavom 4 člana 67. (Izbor predsednika i potpredsednika) u vezi sa podstavom 1 stava 6 i stavom 7 člana 12. (Izbor potpredsednika Skupštine)“, naveo je ovaj sud.
Time je ovaj sud prihvatio zahtev poslanika Srpske liste iz oktobra prošle godine.
Obrazloženje
Ustavni sud je u obrazloženju svoje odluke najpre precizirao ustavne procedure pri izboru predsednika i potpredsednika Skupštine.
„Skupština Kosova iz svojih redova bira predsednika i pet potpredsednika, koji čine Predsedništvo Skupštine; Tri potpredsednika predlažu tri najveće parlamentarne grupe, dok još dva potpredsednika predstavljaju zajednice koje ne čine većinu u Skupštini, odnosno srpsku zajednicu i ostale manjinske zajednice“, istakli su iz suda.
Pravo predlaganja u slučaju manjinskih zajednica, precizirali su, pripada većini ili najvećem broju poslanika iz redova poslanika zajednica koje ne čine većinu.
„Odgovornost većine je da obezbedi delotvornu zastupljenost zajednica koje ne čine većinu u državnim institucijama Republike Kosovo, odnosno u Predsedništvu Skupštine. Istovremeno, zajednice koje ne čine većinu imaju odgovornost da, u ostvarivanju svojih ustavnih prava, postupaju u skladu sa ustavnim i zakonskim zahtevima Republike Kosovo“.
A potom su naveli da mehanizmi za deblokiranje (da se glasanje za istog kandidata može sprovesti samo do tri puta i postupak žrebanja) dolaze u obzir samo izuzetnim okolnostima.
Međutim, primena tih mehanizama na način da se većinskim poslanicima tako omogući da ona određuje predstavlja – zaobilaženje formalnih garancija utvrđenih u Poslovniku Skupštine.
„To je zato što predlaganje kandidata za potpredsednika iz redova zajednica koje ne čine većinu, je pravo većine poslanika tih zajednica. Ovaj princip je posebno važan s obzirom na zastupljenost zajednica koje ne čine većinu, koje nemaju potrebne glasove da bi osigurale izbor svojih predstavnika u Predsedništvu Skupštine“.
Sud je, kako objašnjavaju, zaključio da je većina poslanika iz redova srpske zajednice iskoristila pravo predlaganja za potpredsednika Skupštine, ali da predlog da to bude Nenad Rašić nije došao kao predlog većine poslanika iz reda srpske zajednice kao što nalaže Ustav.
„Sud je zaključio da je većina poslanika iz redova srpske zajednice iskoristila pravo predlaganja za potpredsednika Skupštine. Shodno tome, izbor poslanika g. Nenada Rašića na mesto potpredsednika Skupštine nije došao kao predlog većine poslanika iz reda srpske zajednice, i nije bilo odbijanja da se ovo pravo iskoristi od strane većine poslanika iz reda srpske zajednice“.
„Shodno tome, Sud je utvrdio da u okolnostima konkretnog slučaja, mehanizmi za deblokiranje nisu korišćeni u skladu sa duhom i svrhom za koju su bili namenjeni“, naveo je sud.
Iz Suda su dodatno naglasili da njihova današnja presuda, u ovakvim okolnostima – nema retroaktivno sredstvo te da se zahtev za privremenu meru koji je takođe podnela Srpska lista odbije.
Odluka usledila nakon novih izbora i raspuštanja skupštine
Od izbora 9. februara prošle godine Kosovo još uvek nema vladu, uprkos ponovljenim (vanrednim) izborima. Što se skupštine tiče, sednica o njenom konstituisanju koja je započela još 15. aprila prošle godine, proglašena je završenom tek 10. oktobra prošle godine, upravo izborom Nenada Rašića za potpredsednika iz srpske zajednice, kao petog potpredsednika u kosovskoj Skupštini. Ispostaviće se da današnjom odlukom nije zaključena.
Mesecima se nije uspevao izabrati predsednik skupštine, a sednica je prekidana 56 puta pre nego da se 26. avgusta 2025, izabere Dimalj Baša za predsednika skupštine. Od tada do oktobra, odnosno do današnje odluke, vodila se bitka za srpskog potpredsednika skupštine, koja je u međuvremenu i raspuštena, i raspisani tada novi izbori za 28. decembar.
Vladajuće Samoopredeljenje uporno je pokušavalo da izdejstvuje Rašića za potpredsednika uprkos protivljenju većinske Srpske liste, ali i seriji javnih upozorenja i ocena stručnjaka u Prištini za ustavnog pravo – da je u pitanju kršenje ustava.
Rašić je tog 10. oktobra dobio podršku 71 poslanika, dok je 9 bilo protiv, a 24 uzdržana. Nakon glasanja, predsednik Skupštine Dimalj Baša saopštio je da se Skupština smatra konstituisanom i da počinje da teče rok za formiranje nove vlade, koja se u predviđenom roku ipak nije formirala zbog čega je skupština i raspuštena.
Rašić je izabran tek pošto nijedan od kandidata Srpske liste – njih ukupno devet – nije uspeo da obezbedi potrebnu većinu u ograničenih tri kruga glasanja.
Prvi kandidat bio je Slavko Simić, koji je čak tri puta izlazio na glasanje, ali je svaki put dobio tek 9 glasova „za“ i više od 50 „protiv“.
Nakon njega, redom su odbijeni i Zlatan Elek, Ljiljana Stevanović, Verica Ćeranić, Miljana Nikolić, Branislav Nikolić, Stefan Kovačević, Srđan Popović, a poslednji put i Igor Simić, koji takođe nije uspeo da osvoji dovoljan broj glasova.
Time je bila iscrpljena lista kandidata Srpske liste, a predsednik Skupštine stavio je na glasanje Rašića, iako ga Srpska lista nije predložila, što je do sada bilo pravilo.
Srpska lista je odmah po izboru Rašića tražila od Ustavnog suda ocenu ustavnosti odluke da se Rašić izabere za potpredsednika iz redova Srba, a ovaj je sud odluku doneo tek danas.
U međuvremenu, raspuštena je i sama Skupština. Već su održani novi, vanredni parlamentarni izbori 28. decembra. Vlada nije još uvek formirana, a bivši i kratkotraj i predsednik skupštine Dimalj Baša, tvdi da je današnja odluka Ustavnog suda neustavna, jer sud nije trebalo, kako on tvrdi da se bavi poslovnikom skupštine. Štaviše, tvrdi i to kako je Srpska Lista „odbila da predloži kandidata“.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








