Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave praznik Pokrov Presvete Bogorodice. U našem narodu ovaj dan naročito slave žene, poste i veruju da će lakše da rađaju i podižu decu. Pokrov Presvete Bogorice hramovna je slava Pećke Patrijaršije i manastira Sokolica.
Praznik Pokrova Presvete Bogorodice ustanovljen je, kako navode iz Srpske pravoslavne crkve – u spomen događaja u 10. veku (911. godine), za vreme vizantijskog cara Lava Mudrog, u carigradskom hramu Vlaherni.
Car Lav Veliki je rizu Presvete Bogorodice, koja je 469. godine donesena iz Jerusalima, položio u manjem hramu, pored glavnog. Čuvana je u kivotu, pored kojeg se služilo svenoćno bdenije u čast Presvete Bogomajke.
„Četvrtog časa noći“, veruje se – pojavila se Presveta Bogorodica sa raširenim omoforom na rukama, dugo se moleći, te je tako „javlјanjem potvrdila molitveno zastupništvo i utehu za vasceli svet“.
Upravo zato danas se slavi praznik duhovnog pokroviteljstva, posredovanja i zastupništva pred Bogom.
Žene, po običajnom kalendaru, danas ne bi trebalo da rade nikakve teške fizičke poslove.
Mlade žene posebno se mole Bogorodici, zaštitnici svih žena, naročito porodilja i majki.
Pećka Patrijaršija proslavlja Pokrov Presvete Bogorodice kao svoju slavu, kao i manastir Sokolica na Severu Kosova.
Vernici, svake godine na ovaj dan, prisustvuju liturgijama koje se u ovim manastirima služe.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.
