Kada je Jugoslavija propadala, Albanci u Preševskoj dolini referendumom zatražili ujedinjenje sa Kosovom

Izvor: Koha (Tekst je izvorno preveden sa albanskog)

Marta 1. i 2. obeležena je 28. godišnjica Referenduma za političku i teritorijalnu autonomiju, sa pravom pridruživanja Kosovu, kada su Albanci iz Preševske doline proglasili dve mogućnosti: za autonomiju (političku i teritorijalnu) u Srbiji i unija sa Kosovom.

Pre 28 godina, Albanci u Preševskoj dolini, posle rušenja SFRJ referendumom su proglasili političku i teritorijalnu autonomiju s pravom pridruživanja Kosovu.

Referendum koji je održan 1. marta 1992. godine bio je i ostao najvažniji ishod dve političke stranke, PVD i PDSH, koje su započele sa nezavisnom političkom organizacijom Albanaca u Preševskoj dolini.

Važno je napomenuti da je većina albanskih delegata u Skupštini opštine Preševo i Bujanovac pozvana i da je učestvovala u Skupštini da organizuju referendum zajedno sa predstavnicima PDP-a i DPA-e.

Sveobuhvatan karakter Referenduma osiguralo je to što je referendum organizovan ne samo u svim naseljima – Preševo, Bujanovac i Medveđa, već i u mnogim gradovima Švajcarske, Nemačke i drugih evropskih zemalja.

Sa vremenske distance od 28 godina, danas se može naglasiti da je velika važnost referenduma bila ne samo u tome što je po prvi put albansko stanovništvo javno iskazalo svoju političku volju, već je još važnija činjenica da je ta politička volja izražena u okolnostima uništenja jednog državnog sistema ponudila političke opcije za rešavanje statusa Albanaca u Preševskoj dolini.

U periodu 1991-1992. godine, u opštinama Preševske doline pokrenute su tri inicijative: Medveđi, Bujanovcu i Preševu za formiranje političkih partija i građanskih udruženja sa ciljem zaštite i podizanja glasa Albanaca u regionu.

Na dan 16. februara 1992. u Preševu je održana Skupština sa 96 delegata koji su predstavljali predstavnike političkih partija i udruženja Albanaca iz opština Medveđa, Bujanovac i Preševo. Većinom glasova predložena je teritorijalna autonomija s pravom pristupanja Kosovu.

U ovoj skupštini predložene su tri opcije: teritorijalno-politička autonomija, administrativno-kulturna autonomija i teritorijalna autonomija sa pravom pristupanja Kosovu.

Marta 1. i 2., 1992. godine, Preševska dolina organizovala je referendum Albanaca za ove tri opštine sa proglašenjem teritorijalne autonomije s pravom pridruživanja Kosovu.

Inicijativa je došla od ljudi koji su svakim danom sve više i više bili pritiskani, a jedini način je bila velika odluka referenduma koja je ostavila traga na budućnost kao demokratski argument.

Nedemokratizacija Srbije bila je prepreka referendumu. Srpska policija uklonila je bilborde kojim se poziva na referendum, nisu dozvoljeni reklamiranje i pozivanje građana, a to je bila glavna prepreka za srpsku vladu. Otvoreno je 75 glasačkih mesta u privatnim i lokalnim kućama, a građani su se izjasnili dva dana nakon što ih je srpska policija prvog dana blokirala. Redovi građana za glasanje bili su veliki.

Izašlo je preko 46.000 birača. 98% stanovništva odgovorilo je potvrdno i referendum je ocenjen uspešnim.

Iako je tekst sporazuma o prekidu vatre potpisan 12. marta 2001. godine, odluka o demobilisanju UČPMB donešena je 7. maja, a mirovni sporazum je potpisan 21. maja 2001. godine, ali u praksi nije ispunjen jer ga srpska strana nije poštovala.



Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.