
Nakon jučerašnjih tehničkih razgovora Beograda i Prištine u Briselu, danas će početi razgovori na nivou premijera, kada će se sastati delegacije koje predvode srpski premijer Aleksandar Vučić i kosovski premijer Isa Mustafa. Teme današnjih razgovora biće, kako je najavljeno iz Evropske unije, energetika, telekomunikacije, Zajednica srpskih opština, kao i sloboda kretanja – Parka mira na glavnom mitrovičkom mostu. Prethodni sastanak premijera održan je krajem juna, a tada, ni posle višečasovnih razgovora, nije postignut dogovor ni o jednoj od tema o kojima se danas razgovara.
"Na sastanku će dve strane nastojati da finalizuju aranžmane implementacije sporazuma o struji, telekomunikacijama, formiranju Asocijacijacije/Zajednice srpskih opština, kao i o slobodi kretanja/mitrovički most," saopšteno je ranije iz Evropske unije.
Srpski mediji su preneli da će tema razgovora biti i slučaj Olivera Ivanovića.
Telekomunikacije – pozivni broj
Na poslednjim razgovorima na nivou premijera, Vučić i Mustafa su potvrdili da su tada bili najbliži dogovoru o telekomunikacijama.
Prema srpskom premijeru, dogovor je postignut, ali nije finalizovan.
"Uspeli smo da sačuvamo imovinu 'Telekoma' i dogovorili smo se da pozivni brojevi prema centralnoj Srbiji ne budu naplaćivani kao međunarodni," rekao je tada Vučić, ne navodeći informaciju da li će i ko dati pozivni broj Kosovu.
I kosovski premijer je potvrdio da je došlo do napretka u vezi sa telekomunikacijama; da je zapravo postignut dogovor o međunarodnom pozivnom broju za Kosovo, ali da sporazum nije potpisan, jer međunarodna zajednica želi da sve četiri teme budu potpisane u paketu, javio je tada Tanjug, takođe bez detalja o tome šta dogovor o međunarodnom pozivnom broju i podrazumeva.
Razgovori o telekomunikacijama na tehničkom nivou su vođeni tokom juna i krajem maja. Međutim, tokom tehničkih razgovora, dve delegacije su sve vreme u javnost iznosile kontradiktorne informacije o tome na koji način će Kosovo dobiti svoj pozivni broj. Iz kosovske vlade su tvrdili da će za pozivni broj Kosova da aplicira Austrija, dok je srpska delegacija saopštila da nakon 15-očasovnih pregovora nije postignut dogovor u vezi sa svim pitanjima, ali da jeste postignut visok stepen saglasnosti po pitanju tarifa. Tada su i beogradske agencije izvestile da su evropski predstavnici kritikovali izjave šefice prištinske delegacije, Edite Tahiri, zbog interpretacija o sadržini razgovora o telekomunikacijama, održanih prošle nedelje, te da zato i nije bilo izjava delegacija o rezultatima razgovora.
|
Kosovski mediji: "Srbija prihvatila – imovina na Kosovu u vlasništvu države Kosovo; neće biti specijalnih izbora za Asocijaciju" Kosovski mediji su kasno sinoć preneli vest da je u Briselu tokom tehničkog dijaloga postignut sporazum o ZSO-u, to jest, da su prevaziđene ključne prepreke. Prema izvoru bliskom pregovaračkom timu na koji se poziva portal Klan Kosova, kosovska delegacija nije prihvatila da se članovi Zajednice imenuju putem posebnih izbora, ali i da je srpska delegacija prihvatila da imovina na Kosovu ne bude nazvana "imovina pod jurisdikcijom Kosova". "Prema ovom izvoru, glavni spor u vezi sa Asocijacijom je prevaziđen. To je imalo veze sa srpskom stranom, koja je insistirala da Asocijacija ima posebne izbore, različite od onih na lokalnom i nacionalnom nivou. Ovim su Srbi želeli da Asocijacija bude treći nivo vlasti na Kosovu," navodi Klan Kosova, dodajući: "Ali, kosovska strana se suprotstavila tome, pomirivši se u principu sa time da lideri i predstavnici Asocijacije budu birani, ili delegirani od strane opština kao njihovi predstavnici, ali ne i izabrani na specijalnim izborima." Drugi veliki spor, kako navodi Klan Kosova, ticao se imovine na Kosovu, gde su "Beograd i Srbi tražili da to bude definisano kao imovina pod jurisdikcijom Kosova, a ne kao imovina na Kosovu – na čemu je insistirala Priština." "Kao rezultat toga, imovina će biti definisana i računata u svakom pogledu kao 'imovina na Kosovu', a ne kao imovina 'pod jurisdikcijom Kosova'," dodaje ovaj portal i navodi da je ostalo "još malo detalja" o ovim pitanjima, a da se "očekuje da će druga pitanja da se regulišu do sutra, kada bi trebalo da se potpišu sporazumi na nivou premijera." Tahiri o ZSO-u: Branimo Ustav Kosova "Mi branimo Ustav Republike Kosovo, tako da ostajemo odlučni da Asocijacija treba da bude na Kosovu bez izvršne vlasti. Postoje tačke u kojoj se brani Ustav Republike Kosovo, što znači da će Asocijacija biti organizacija koja pomaže opštinama, a ne struktura koja može da odluči u korist opština. Opštine u skladu sa zakonom Kosova imaju ovlašćenja nad lokalnim pitanjima i ne mogu se preneti na bilo koju drugu strukturu," rekla je kosovska ministarka za dijalog, Edita Tahiri, u sinoćnoj izjavi za KosovaPress, koji je prenela Koha. Ako Srbi formiraju ZSO, Albanci iz "Preševske doline" traže autonomiju i pripajanje Kosovu? Kosovski mediji su sinoć i podsetili na izjavu predsednika Nacionalnog saveta Albanaca, Jonuza Muslijua, da će, ukoliko Zajednica srpskih opština bude formirana, "Preševska dolina" proglasiti autonomiju sa pravom da se pripoji Kosovu. |
Razgovori o ZSO
Kada je u pitanju tema predstavljana kao najvažnija za Srbe na Kosovu i Metohiji – Zajednica srpskih opština, Vučić je, nakon razgovora u Briselu, rekao da su dve delegacije bile veoma blizu postizanju dogovora, ali da kosovska strana nije htela da prihvati ovlašćenja za ZSO čak ni ona na, kako je rekao, opštinskom nivou.
"Prištinska delegacija nije želela da prihvati čak ni ona ovlašćenja za ZSO koje imaju opštine, a to su ovlašćenja u domenu urbanog planiranja, zdravstva i ekonomskog razvoja," naglasio je tada Vučić, a preneo Tanjug.
I kosovski premijer Isa Mustafa je novinarima rekao da je postignut napredak u vezi sa ZSO, ali da njegova delegacija nije mogla da prihvati zahteve beogradske strane.
"Oni su tražili izvršna ovlašćenja za ZSO, a to je protiv našeg zakona i ustava", objasnio je Mustafa.
Razgovori o ZSO-u su na tehničkom nivou vođeni tokom jula i juna. Ni 15. jula, kao ni 16. i 17. juna, međutim, delegacije nisu zvanično saopštile rezultate razgovora o ZSO-u. Sredinom jula, tokom razgovora u Briselu, oglasio se direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Marko Đurić, kada je istakao da je "delegacija Prištine tokom razgovora imala unekoliko drugačiji stav od onoga koji je na prošloj rundi dijaloga sa premijerom Srbije, Aleksandrom Vučićem, zastupao kosovski premijer, Isa Mustafa," ne želevši da navede u čemu se sastoji ta razlika, dok je krajem juna poručio da je za Srbiju neprihvatljivo da se Zajednica srpskih opština tretira kao nevladina organizacija, što je juče predložila prištinska delegacija.
Krajem maja je, takođe, održana još jedna runda dijaloga na kojoj se razgovaralo o formiranju ZSO-a. Međutim, tadašnji razgovor je protekao bez predstavnika kosovskih Albanaca, a kosovska vlada je u Brisel umesto kosovske ministarke za dijalog, Edite Tahiri, koja gotovo uvek predvodi kosovsku delegaciju, poslala isključivo predstavnike Srba u kosovskim institucijama.
Međutim, razgovori su bili zakazani i za 12. maj, ali je tada, kako je saopštio Direktor Kancelarije za KiM, Priština otkazala dolazak svojih predstavnika na ove razgovore, a što je kosovska ministarka za dijalog potom i demantovala.
Od 15 tačaka Briselskog sporazuma, prvih pet se tiču ZSO-a.
Energetika: Gazivode?
Što se tiče razgovora o energetici, u okviru koje su pitanja – jezero "Gazivode" i energetski sistemi nisu saopšteni nikakvi detalji nakon razgovora, osim Vučićeve izjave da o "preostale dve tačke dijaloga nije postignut praktično nikakav napredak".
U junu (18. i 22. juna) se razgovaralo o energetici. Ni o ovoj temi se dve delegacije nisu tada zvanično oglasile, a u javnosti, uprkos tome što ni sa jedne zvanične adrese nije potvrđeno šta će biti konkretna pitanja na stolu u ovom delu – spekulisalo se da je jezero Gazivode glavna tema.
Iz Prištine su više puta stizale poruke da "neće pregovarati o svojoj državnoj imovini" u koju Priština uvrštava i akumulaciono jezero sa Severa Kosova. Sa druge strane, srpski premijer Aleksandar Vučić je pre nešto više od mesec dana izjavio da "neće da da 100 odsto Gazivoda", da je Beograd "nudio 50-50 odsto odnos vlasništva, ali da Priština to nije prihvatila". "Ja neću da dam. Neka kažu da zbog toga nema otvaranja (poglavlja za pristup Srbije EU, prim.red.)," poručio je srpski premijer tada, naglasivši da "ako nekome hoće da uzmu sto odsto Gazivode, neka nađu drugog premijera, ja to neću da potpišem."
Razgovori o energetici su održani i prošlog meseca – 11. juna, a tada nije postignut dogovor, zbog, kako je tada objasnio Marko Đurić, odbijanja Prištine da ispuni ranije preuzete obaveze.
"Pošto Priština na današnjim razgovorima nije pristala da Zajednica srpskih opština i Elektroprivreda Srbije osnuju novu kompaniju koja će se baviti distribucijom električne energije na severu Kosova, oni snose odgovornost što danas nije bilo većeg uspeha," objasnio je tada Đurić novinarima u Briselu.
|
Kosovski mediji: "Uklanjanje barikade sa Ibra 1. oktobra" Kosovski mediji su, takođe kasno sinoć, izvestili da je postignut dogovor i o Parku mira, te i da će biti uklonjen 1. oktobra. "Barikade preko Ibra, ili takozvani Park mira biće uklonjen 1. oktobra," navodi Koha i dodaje da je to rezultat tehničkih razgovora koji su se odvijali juče. "Ovo je potvrdila ministarka za dijalog, Edita Tahiri. Ona je u telefonskom razgovoru navela da su pregovori završeni oko 21 čas…" dodaje ovaj portal i navodi da je ona i potvrdila da će most "biti spreman za pešake i vozila nakon njegove revitalizacije". |
Glavni mitrovički most – Park Mira
Detalji razgovora o tzv. Parku mira, nakon razgovora Vučića i Mustafe nisu saopšteni.
Ipak, tehnički razgovori o Parku mira su vođeni 17. i 22. juna. Kako je saopšteno ranije iz Kancelarije Evropske unije za spoljnu politiku, specijalni predstavnik EU na Kosovu, Samuel Žbogar, predstavio je tada beogradskoj i prištinskoj delegaciji na razgovorima u Briselu "o slobodi kretanja i putu napred za most u Mitrovici"tehničku procenu o tom mostu i predloge "o putu napred", kada je i potvrđeno da su se učesnici sastanka složili da se ponovo sastanu u ponedeljak 22. juna, kako bi se raspravljalo o elementima sporazuma kojim se predviđa revitalizacija mosta u narednom periodu. Tim razgovorima su prisustvovali i gradonačelnici Severne i Južne Mitrovice, Goran Rakić i Agim Bahtiri.
Rezultati razgovora od 22. juna, međutim, nisu saopšteni, a u kosovskim medijima se ubrzo zatim pojavila vest sa navodnim fotografijama skice mogućeg rešenja za glavni mitrovički most.
Kosovski ministar za administraciju lokalne samouprave Ljubomir Marić je za KoSSev, međutim, objasnio da su to samo neki od predloga Evropske unije, koje nije želeo da komentariše, ali i da dogovora nema, te da most "nije tačka briselskog sporazuma". On je potvrdio da je pitanje mosta, kao tema, početkom avgusta predstavljen na jednoj od radnih grupa, ali i da se o tome nije razgovaralo, iako su se odmah, na prištinskoj strani pojavile medijske spekulacije da se o tome pregovara u Briselu.
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.








