
Ko je ovlastio Aleksandra Vučića da se, gotovo mesec dana nakon ostavke na mesto predsednika Srbije, sastane sa komandantima vojske i policije i šta je sa njima dogovorio uoči izbora 25. oktobra? Odgovore na ova pitanja od nadležnih institucija zahteva pokret Kreni-Promeni, koji zahteva i da bivši predsednik bude saslušan. Zahtev dolazi nakon Vučićevih tvrdnji da je razgovarao sa 12 komandanata i sprečio građanski rat u izbornoj noći, ali i u trenutku kada su trojica visokih vojnih funkcionera, među kojima su dosadašnji načelnik Generalštaba, direktor Vojnobezbednosne agencije i komandant „Kobri“, penzionisana na sopstveni zahtev. Istovremeno se nižu javna upozorenja i zahtevi za utvrđivanje odgovornosti za postupanje bezbednosnih struktura uoči i tokom izbora.
Pokret Kreni-Promeni zatražio je juče od Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva odbrane, Generalštaba i nadležnih kontrolnih organa da utvrde okolnosti sastanka koji je bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić, prema sopstvenom priznanju, održao sa komandantima vojske i policije uoči parlamentarnih izbora 25. oktobra.
Iz pokreta podsećaju da je Vučić 27. septembra podneo ostavku na mesto predsednika Republike, čime je prestao da obavlja državnu funkciju sa koje je imao ustavna ovlašćenja u odnosu na Vojsku Srbije.
„Ako je Aleksandar Vučić 27. septembra podneo ostavku na funkciju predsednika Republike, po kom osnovu je 25. oktobra organizovao sastanak sa komandantima vojske i policije? Da li je nastupao kao privatno lice, stranački funkcioner ili neko ko i dalje smatra da ima komandna ovlašćenja?“, pitaju iz Kreni-Promeni.
Zahtevaju da se utvrdi ko je sazvao sastanak, ko je odredio učesnike, da li su direktor policije i tadašnji načelnik Generalštaba bili unapred obavešteni, kao i da li su odobrili učešće svojih potčinjenih.
Traže i odgovor da li postoje zapisnici, službene beleške ili izveštaji o razgovorima, ali pre svega – da li su komandanti od bivšeg predsednika dobijali političke instrukcije ili konkretna naređenja.
Posebno insistiraju na utvrđivanju okolnosti Vučićeve izjave da je u izbornoj noći lično sprečio sukobe i građanski rat.
„Ako je postojala ozbiljna opasnost od građanskog rata, ko je pripremao mere bezbednosti i izdavao naređenja? Zašto javnost o takvoj pretnji saznaje od bivšeg predsednika, a ne od nadležnih državnih institucija?“, navode iz pokreta.
Zatražili su da se proveri i da li je Sektor unutrašnje kontrole MUP-a ispitao okolnosti sastanka, kao i da li je bilo prekoračenja službenih ovlašćenja.
„Bezbednosnim sistemom države ne sme se upravljati iz neformalnih centara političke moći“, poručuju iz Kreni-Promeni.
Vučić: Niko me nije zvao, sam sam sprečio građanski rat
Povod za ova pitanja su Vučićeve izjave od 16. i 17. novembra, kada je govorio o svojoj ulozi u izbornoj noći, nakon poraza liste koju je predvodio na vanrednim parlamentarnim izborima.
Vučić je tvrdio da ga niko nije pozivao da interveniše i da je sam sprečio moguće sukobe, navodeći da je sa njegovom namerom da prihvati izborni rezultat bilo upoznato 12 komandanata vojske i policije.
On je istovremeno odbacivao navode da je pripremao državni udar, nazivajući ih izmišljotinama.
Njegove izjave otvorile su pitanje da li je o bezbednosnim merama i eventualnoj upotrebi snaga odlučivano kroz nadležne institucije ili u neposrednoj komunikaciji sa bivšim predsednikom.
Trojica visokih vojnih funkcionera penzionisana istog dana
Dodatnu pažnju izazvale su gotovo istovremene kadrovske promene u vojnom vrhu Srbije.
U ponedeljak, 16. novembra, na sopstveni zahtev penzionisana su trojica visokih oficira – načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović, direktor Vojnobezbednosne agencije Đuro Jovanić i komandant Odreda vojne policije specijalne namene „Kobre“, brigadni general Darko Đošić.
Ministarstvo odbrane je 16. novembra zvanično saopštilo da je Mojsiloviću prestala profesionalna vojna služba, ukazom vršiteljke dužnosti predsednika Srbije Ane Brnabić.
Za njegovog privremenog naslednika određen je general-potpukovnik Tiosav Janković, komandant Ratnog vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane.
Informacija o penzionisanju Đura Jovanića pojavila se narednog dana, a potom je 18. novembra list Danas objavio da je penzionisan i Darko Đošić, nekadašnji šef Vučićevog obezbeđenja.
Kako je izvestilo Vreme, sva trojica napustila su službu istog dana, ali su informacije o njihovim odlascima postajale dostupne javnosti tokom naredna tri dana.
Jovanića je na čelu VBA nasledio Nenad Nešović, dok naslednik Đošića u trenutku objavljivanja tih informacija još nije bio poznat.
Vreme je objavilo i da je još 11. novembra od nadležnih institucija tražilo informacije o mogućim penzionisanjima više visokih oficira, među njima i generala Miroslava Talijana, ali da odgovor nije dobilo. Talijanovo penzionisanje tada nije bilo zvanično potvrđeno.
Upozorenja pred izbore, pitanja i nakon njih
Pitanja o ulozi bezbednosnih struktura u izbornoj noći već danima su otvorena u javnosti i nakon upozorenja koja su penzionisani policijski službenici i nekadašnji rukovodioci bezbednosnih službi upućivali aktivnim pripadnicima policije još uoči izbora 25. oktobra.
Dan pre glasanja, nekadašnji komandant Specijalne antiterorističke jedinice Spasoje Vulević pozvao je policajce i pripadnike službi bezbednosti da ostanu verni Ustavu, zakonu i profesionalnoj dužnosti.
Major policije Katarina Petrović poručila je da nijedno naređenje, bez obzira na to od koga dolazi, ne sme biti iznad zakletve i zakona, dok je bivši policijski inspektor Milan Dumanović upozoravao da će postupanje policije i tužilaštva imati odlučujući značaj za regularnost izbora i atmosferu nakon glasanja.
U međuvremenu, nakon Vučićevih tvrdnji o razgovoru sa komandantima, usledile su i ocene stručnjaka da okolnosti tog susreta mora da ispita tužilaštvo.
Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku ocenio je za Danas da je Vučić ostavkom izgubio ustavna i zakonska ovlašćenja koja je imao u odnosu na vojsku i bezbednosni sistem. Zatražio je da direktor policije Dragan Vasiljević i doskorašnji načelnik Generalštaba Milan Mojsilović objasne šta se dogodilo i da li postoje službene evidencije o razgovorima.
Penzionisani komandant SAJ-a Spasoje Vulević takođe smatra da bi učesnici sastanka morali da objasne okolnosti pod kojima je održan.
Još oštriji bio je bivši načelnik Generalštaba Zdravko Ponoš, koji je ocenio da, ukoliko su Vučićeve tvrdnje tačne, treba ispitati i odgovornost starešina koje su se eventualno odazvale pozivu nenadležnog lica.
„Nikakvo naprasno penzionisanje na lični zahtev ne bi smelo da ih zaštiti“, poručio je Ponoš, govoreći o mogućoj odgovornosti oficira.
Pritom je naglasio da se najpre mora utvrditi šta se zaista dogodilo.
Ko je upravljao bezbednosnim sistemom 25. oktobra?
Iako je Vučić javno govorio o razgovorima sa 12 komandanata, do sada nije saopštio njihova imena, niti objasnio u kom svojstvu je sa njima razgovarao nakon prestanka predsedničkog mandata.
Ostaje nepoznato i to da li su u vezi sa sastankom postojali službeni nalozi i izveštaji, kao i da li je bilo formalnih procena o opasnosti od izbijanja nasilja u izbornoj noći.
Upravo zato Kreni-Promeni zahteva da nadležni organi saslušaju bivšeg predsednika i javnosti saopšte ko je u izbornoj noći donosio odluke, na osnovu čijih ovlašćenja i kakve su instrukcije dobijali komandanti.
Danas: Penzionisan komandant Kobri
Radar: Penzionisan direktor VBA Đuro Jovanić, na njegovo mesto imenovan Nenad Nešović
Mojsilović penzionisan uoči promene vlasti: Osam godina generala sa Kosova na čelu Vojske Srbije
Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala KoSSev nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.







